Odred policije za specijalne namjene “Lasta” osnovan je 15. maja 1992. godine. Odredu su pristupali uglavnom mladići svih nacionalnosti koji su bez razmišljanja stali u odbranu Bosne i Hercegovine. Kroz Odred je prošlo tokom rata više od 400 ljudi. Danas su preživjeli u petoj deceniji života, a vrijednosti koje su njegovali u ratu sada njeguju u miru kroz Udruženje veterana Odreda policije za specijalne namjene “Lasta”
Iracionalna i neobjašnjiva agresija mladih ljudi postala je s vremenom svakodnevicom na balkanskim prostorima, a uslijedili su i pojedinačni slučajevi stravičnih ubistava i samoubistava uzrokovanih maloljetničkim nasiljem. Možda najtačnije i najdetaljnije prikaze drastičnog porasta maloljetničkog nasilja u regionalnim društvima ponudio je film, nerijetko definirajući i glavne uzroke tog porasta – ratna ostavština, nacionalizam, siromaštvo, besperspektivnost, te višak slobodnog vremena često ispunjenog dosadom i osjećajem potpunog beznađa
Online igra “Plavi kit” ohrabruje maloljetnike da izvrše samoubistvo učestvujući u izazovu s hashtagovima kao što su “plavi kit”, “more kitova”, “u igri sam”, “probudi me u 4:20”, “F58”. Mediji u Rusiji navode da je 130 slučajeva samoubistava povezano s ovom igrom, a pokretač igre tvrdi da se ubilo šesnaest tinejdžera učestvujući u ovoj igri, nazivajući ih “biološkim otpadom”
Lovački dom na Mostini kod Čajniča početkom rata pretvoren je u logor. U njemu je 19. maja 1992. godine ubijeno 42 civila prethodno zarobljenih u gradu i okolnim selima, kao i na cesti prema Pljevljima kamo su pokušavali pobjeći. Zbog ratnog zločina na Mostini do danas su osuđeni Milun Kornjača na sedam godina i Milorad Živković na pet godina zatvora.
Danas se navršavaju dvije godine od smrti Affana Ramića. Iako Sarajevo često optužuju da ne oprašta ničiji uspjeh, priča o majstoru kista kazuje drugačije
Svjedočanstva savremenika, onih koji su sazrijevali i oblikovali se u istom vremenu, neprocjenjiva su u razumijevanju rada nedavno preminulog akademika i slikara Affana Ramića. Za čitaoce Stava, prvih susreta koji su kasnije utjecali na djelo majstora kista, prisjetio se istaknuti bosanskohercegovački historičar umjetnosti i likovni kritičar prof. dr. Ibrahim Krzović
Brat odbjeglog osuđenog ratnog zločinca Dominika Ilijaševića Come stigao je na večeru u prigodnoj crvenoj jakni. Zaimov jaran Marinko također ima iskustva s bh. pravosuđem. Marinko je osuđivan, doduše, na niže zatvorske kazne od brata koji se već godinama skriva od bh. pravosuđa.
U povodu 110. godina od rođenja Pašage Mandžića, jedne od najutjecajnijih osoba u sjeveroistočnoj Bosni od završetka Drugog svjetskog rata do isključenja iz Saveza komunista 1975. godine, narodnog heroja i prvoborca, objavljujemo pismo u kojem je 1973. godine pozivao da se “otvoreno progovori o revoluciji” jer je dotadašnje pisanje o tome umnogome bilo “nekritičko i netačno”. Mandžić je smatrao da je potrebno iznijeti istinu o formiranju “četničko-partizanskog štaba”, smatrajući da je time napravljena osnovna greška, uzrok svih “pojava deformacija” i svega što se ondje događalo 1941. i u prvoj polovini 1942. godine
Šefik Pezerović simbol je stradanja 1.187 branitelja Bošnjaka koji su svoje živote dali za slobodu Republike Hrvatske. Dugo vremena nije se znalo za njegov grob, sve do travnja 2000. godine, do dana ekshumacije njegovih posmrtnih ostataka, koji su nakon toga sahranjeni na zagrebačkom groblju Mirogoju. Pokopan je 18. svibnja 2002. godine u Aleji branitelja uz visoke vojne počasti
Znajući da joj se trese stolica i da je ovog puta situacija ozbiljna, dekanesa je primijenila najlakšu metodu poznatu ovdašnjim medijima – kada ti ne ide po planu, kada je nešto nakrivo, za sve optuži direktoricu KCUS-a prof. dr. Sebiju Izetbegović koja, navodno, iza svega stoji kao siva eminencija
