fbpx

Da sam milioner, opet bih se bavio kurbanima i opet bih jeo bijele bubrege. Kurban je nešto posebno i ne smije biti uprljan zlom mišlju, a kamoli alkoholom i bezobrazlukom. Danas, gledam, stavljaju kurbane na ražnjeve, k'o da je kurban poslastica za samo nečiju guzicu. A ražnjevi su nas i uništili

Uprkos etničkom čišćenju, masovnim zločinima, uključujući i genocid u Srebrenici, Bošnjaci polahko postaju značajniji politički faktor u Republici Srpskoj. Prema nekim procjenama, u ovaj entitet do sada se vratilo oko 35 posto prijeratnog broja Bošnjaka te samo 8,5 posto Hrvata

Kandidatura Fikreta Abdića vjerovatno će pomoći Laburističkoj stranci, ali će mnogo naštetiti gradu u koji se Abdić kune sve ove godine i kojem, u tom slučaju, prijeti još veća izolacija: “Treba biti realan i svjestan činjenice da je riječ o starijem čovjeku te osobi s ogromnom hipotekom naše nedavne prošlosti”

Izet je kozar, voćar, filozof i mudrac. Pročitao je nekoliko hiljada knjiga, najviše iz književnosti i filozofije. Vjeruje da je svaki posao dobar ako čovjeka rješava od makar tri zla: od dosade, oskudice i od grijeha. Tvrdi i da je čovjek dovoljno bogat ako ne mora lagati, krasti i ulizivati se

Kada su shvatili da se uskoro neće smjeti izlaziti iz kuća nakon što padne mrak, grupa građana iz Tojšića kod Tuzle organizirala se i uz maksimalna zalaganja počela praviti ljepši, ugodniji i veseliji ambijent za življenje. Stvari rješavaju korak po korak, a krenuli su od uvođenja led-rasvjete, nakon čega, kažu u šali, “Tojšići blješte poput Las Vegasa”. Uspješno su realizirali još nekoliko akcija, a naredni im je cilj osnivanje košarkaškog kluba

Mjesto koje će biti nazvano po Prvom korpusu Armije RBiH ima i simbolično značenje, jer je upravo tu 2. maja 1992. održana jedna od najvažnijih bitaka za Sarajevo kada je zaustavljen napad Jugoslavenske narodne armije u njenom nastojanju da zauzme najvažnije objekte i institucije u glavnom gradu, a u čemu su ih osujetili budući pripadnici Prvog korpusa.

Dnevni list Oslobođenje objavio je 23. augusta 2016. godine članak Autohtona slavenska umjetnost Muharema Bazdulja o međunarodnoj nominaciji stećaka na Listu UNESCO-a. U članku se u negativnom kontekstu spominje tzv. bošnjačka (kvazi)elita i akademik prof. dr. Ibrahim Pašić. Ibrahim Pašić je u dvama navratima dostavio Oslobođenju svoj odgovor na Bazduljev tekst, koji Oslobođenje nije objavilo. U svom reagiranju Ibrahim Pašić baca novo svjetlo na pritajivane i do sada nepoznate motive nominacije i srpskohrvatsko svojatanje stećka