Zaboravljeni biser

“Duboko u kanjonu Zelenog Jadra, na kraškoj stijeni koju obavija rijeka, nalaze se ruševine tvrđave s četverokutnim kulama koja je sredinom 15. stoljeća imala i svoj upravni kotar koji se zvao Trebotić. U pisanim izvorima spomenut je samo u osmanskim defterima iz 1468/69. i 1485. godine. Nalazi se na prilično nepristupačnom terenu, skriven u prirodi i teško vidljiv”

 

Piše: Adem MEHMEDOVIĆ

Srebrnik, Klotjevac, Đurđevac, Šubin i Kličevac stari su gradovi koji se nalaze na području općine Srebrenica. Od svih srednjovjekovnih gradova na području općine Srebrenica najmanje se zna o Kličevcu. Husref Redžić u knjizi Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini spomenuo je u kratkim crtama ovaj grad, navodeći da je u srednjem vijeku pripadao “moćnoj feudalnoj bosanskoj porodici Pavlovićima i predstavljao jedan od graničnih gradova njihova posjeda”. Kličevac je pripadao srednjovjekovnoj župi Trebotić.

Osmanlije su 1643. godine osvojile ovaj grad, a srebrenički profesor historije Senad Đozić o ovom gradu kaže: “Duboko u kanjonu Zelenog Jadra, na kraškoj stijeni koju obavija rijeka, nalaze se ruševine tvrđave s četverokutnim kulama koja je sredinom 15. stoljeća imala i svoj upravni kotar koji se zvao Trebotić. U pisanim izvorima spomenut je samo u osmanskim defterima iz 1468/69. i 1485. godine. Nalazi se na prilično nepristupačnom terenu, skriven u prirodi i teško vidljiv.”

Ozbiljnija arheološka istraživanja ovog grada nisu rađena, tako da se malo zna o njemu.

Kličevac se nalazi jugozapadno od centra Srebrenice, u mjesnoj zajednici Sućeska. Najbliže mjesto ovom starom gradu jeste Sućeska. Selo koje broji nekoliko kuća i u kojem živi nekoliko bošnjačkih povratničkih porodica. Da selo ima svoj kontinuitet života, svjedoče i dvije nekropole stećaka.

Rijetko ko već decenijama ide prema starom gradu Kličevcu, te zbog toga i ne čudi da mnogi i ne znaju da postoji. Stariji koji znaju o njemu prepredali su razne priče. Kako god, put do starog grada nije lahak.

Stari grad Kličevac udaljen je od sela Sućeska oko sedam kilometara. Prvi dio puta jesu njive koje obrađuju stanovnici ovog mjesta, nakon čega se ulazi u gustu borovu šumu koja vodi do rijeke Jadar. Ta šuma nastala je od sadnica zasađenih nakon Drugog svjetskog rata.

U borovoj šumi dolazi se do staze koja nizvodno desnom stranom kanjona Jadra vodi do starog grada Kličevca, dok je s lijeve strane veliko brdo Kak. Staza svjedoči o prošlosti. Pored staze, na jednom mjestu nailazimo na mezar, a na nišanu se može pročitati da je tu ukopan Hurem Hanić iz sela Podosoje, koji je na tom mjestu poginuo 1943. godine. U gustoj borovoj šumi mogu se naći i ostaci obuće, odjeće i drugih predmeta od osoba koje su se krile tokom rata i u julu 1995. godine, nakon što su srpske snage počinile genocid nad Bošnjacima u Srebrenici i njenoj okolini.

Kada se izađe iz borove šume, slijedi nekoliko kilometara duga, uska staza kanjonom Jadra koja predstavlja pravi izazov za pješačenje. Da je stari gra