fbpx

Politika

Pitanje koje se postavlja vezano je za broj onih koji su spremni zbog Zvizdića promijeniti politički dres i krenuti nekim drugim putem znajući da je to, za jedan dug period, posljednji unutrašnji potres u SDA. Postojanje određenog broja kadrova koji bi se s tim u vezi premišljao nije uopće upitno. Vjerovati je kako će s izborima u Mostaru ovaj kreirani balon puknuti i ići ka smirivanju, redefiniranju i novom pozicioniranju te da ćemo u 2021. godinu ući s još jednim razlazom unutar SDA.

Može li bivši narkodiler, ako je bio pošten u svom narkobiznisu, biti pošten u svom političkom djelovanju potpuno je bolesna konstatacija („pošteni lopov“ je oksimoron). Eto, je li Cicciolina mogla biti zastupnica koja je italijanskom društvu nudila moral, ćudoređe, tradicionalne vrijednosti i slično? Naravno da ne. Ali ona to nije ni radila. Cicciolina je bila zastupnica Radikalne liberalne partije (kasnije Partije ljubavi), a ne stranke Narod i moral, Narod i ćudoređe. Isto tako mlađahni Abdulah Ilijazović (koji je ujedno svršenik medrese) mogao bi komotno u politiku kada bi bio na listi partije koja se, primjerice, zalaže za legalizaciju marihuane i ostalih opijata (Narod i opijati, Narod i droga). Tada bi se legalno mogao zalagati za liberalizaciju tržišta drogama, tvrdeći da je ono što je radio i bio u prošlosti ustvari nepravda prema iskrenim uživateljima opijata i njihovim dobavljačima. Da je kojim slučajem bio kandidat SDA, ne samo da bi ova politička stranka bila generalizirana kao narkokartel već bi ista etiketa, na bazi stravičnih predrasuda, bila prišivena i Islamskoj zajednici i svim njenim imamima.

Dodik će, ukoliko stvarno želi EU integracije, morati pristati na dodatne izmjene Aneksa 4. Ustava BiH, još se udaljivši od “izvornog”, kakva god to besmislica bila. Previše smo puta naglašavali da je u sam Dejtonski sporazum ugrađen mehanizam njegovih stalnih izmjena i da je to razlog zašto je Alija Izetbegović pristao potpisati ga. No, to je poruka i Draganu Čoviću i njegovoj sljedbi, a preko toga i Zagrebu (zasad bez prijetnji sankcijama iz ranije navedenih razloga unutarnje slabosti EU) da je Odluka Ustavnog suda Federacije po Ljubićevoj apelaciji za EU od drugorazrednog značaja kao i prava “legitimne zastupljenosti Hrvata” (čitaj: slučaj Komšić)

U redovnim intervalima na bh. političkoj sceni javljaju se političke stranke koje s čarobnim štapom nude instant-rješenja za navedene strukturalne probleme i imaju mnogo zajedničkih karakteristika. Kao prvo, to su stranke jednog lica vođene harizmatičnim ličnostima. Posebno na početku imaju snažnu podršku od medija i međunarodnih faktora s ciljem rušenja nacionalnih stranaka; u ovom slučaju SDA. Iako se osnivaju samo u Sarajevu i djeluju isključivo na područjima gdje su Bošnjaci većina, oni obećavaju radikalne promjene u državi; ekonomski prosperitet, državu bez etničkih podjela, društvo bez korupcije i nepotizma. Drugim riječima, obećavaju raj na zemlji samo kad oni dođu na vlast

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES je povodom potpisivanja mirovnog sporazuma između Armenije i Azerbajdžana posredstvom Rusije o okončanju oružanog sukoba u spornoj regiji Nagorno-Karabakh/Artsakh pripremio analizu aktualnih događanja. Iz analize „Sukob Azerbajdžana i Armenije 2020: Povratak Rusije na Kavkaz - kraj rata između Armenije i Azerbajdžana“ objavljujemo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

Bilo kako bilo, u Brčko distriktu BiH na sceni je homogenizacija srpskih političkih i nacionalnih subjekata i smušenost dijela bošnjačkog političkog i nacionalnog establišmenta. U sociološkom smislu, establišment je društveni, stručni ili politički sloj koji vlada određenim dijelom društvenog života.