fbpx

Gradnja je mosta počela, ali to ne znači da će biti i završena jer je Bosni i Hercegovini ostala još jedna mogućnost da zaštiti svoj suverenitet i pomorski status, a to je da zatraži arbitražu Međunarodnog suda pravde u Hagu i/ili Međunarodnog suda za pravo mora u Hamburgu. Ukoliko dođe do međunarodne arbitraže, može se očekivati slična odluka kao i u slučaju Slovenije i Piranskog zaljeva. Međutim, jedan od ključnih preduvjeta za to jeste da vlast u Bosni i Hercegovini u narednom periodu bude jedinstvena u odbrani interesa vlastite zemlje

Da bi plan bio uspješno ostvaren, neophodni su i domaći izdajnici. Tako imamo kadrove HDZ-a BiH u vlasti koji su spremni Hrvatskoj dati sve što poželi na štetu vlastite države. Uz to, Čović ima druga po optuženičkoj klupi Fahrudina Radončića, koji je također spreman raditi za interese Čovića i Hrvatske, samo da bi napakostio SDA (kao da je jedino ovoj stranici bitna država Bosna i Hercegovina). Ako sve to imate na umu, onda je jasno da drugačije nije moglo završiti.

Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje nema nezaposlenih građevinskih inženjera u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje će se graditi most, pa će ih morati potražiti negdje drugo, odnosno u BiH. Najviše nezaposlenih inženjera građevine u BiH živi u najjužnijem kantonu FBiH, Hercegovačko-neretvanskom. Prema evidenciji Službe za zapošljavanje HNK, u ovom je kantonu bez posla 56 inženjera građevine sa 6. stepenom obrazovanja i 72 inženjera građevinarstva sa 7. stepenom obrazovanja

Plenkoviću je jasno da novac neće dobiti dok se ne postigne dogovor između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a uskoro će to biti jasno i hrvatskim građanima, jer građevinske firme neće početi radove bez para, a izostanak radova sigurno će biti vidljiv. Ko ne vjeruje, uvjerit će se u to svojim očima. Plenković može obmanjivati građane Hrvatske i ponavljati istu mantru u nedogled, ali Evropskoj komisiji to ne može raditi, oni ipak traže konkretne rezultate.

Raspoloženje u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH u pogledu Pelješkog mosta, ako je suditi prema onome šta govore zastupnici, takvo je da se Bošnjaci protive izgradnji mosta prije nego što se riješi pitanje granice na moru i izlaza na otvoreno more, Hrvati bezrezervno podržavaju izgradnju mosta, oni su već zauzeli stranu Hrvatske, dok su Srbi neutralni, mada se čini da su bliži stavovima Bošnjaka nego Hrvata

“Ovo što Hrvatska ističe, da ostavlja Bosni i Hercegovini mogućnost neškodljivog prolaza, to je za nas neprihvatljivo, jer neškodljiv prolaz znači kontroliran prolaz. Bosna i Hercegovina bi svaki put prilikom isplovljavanja i uplovljavanja brodova u Neum morala najavljivati resornom hrvatskom ministarstvu 24 sata ranije, a ministarstvo može i ne mora dati odobrenje. Naša država ima pravo na slobodan pristup, bez potrebe da to bilo kome najavljuje”

Ponukan problemima i nedoumicama u vezi s izgradnjom Pelješkog mosta, Enis Omerović, stručnjak za međunarodno pravo, u autorskom tekstu za Stav prepoznaje tri ključna problema koji se pojavljuju ili se mogu pojaviti u odnosu između dviju susjednih zemalja, Bosne i Hercegovine i Hrvatske

Ne funkcionira međunarodno pravo kao domaće. Ako je kuća izgrađena, a nema dozvolu, onda se ona ruši. Ako se most izgradi, a mi nismo sve preduzeli, međunarodno pravo i sudovi smatrali bi da smo prećutno pristali na izgradnju mosta

Bosna i Hercegovina od svog osamostaljenja ima ogromne probleme sa susjednim državama kada su u pitanju njena pomorska prava i morske granice. Jedan od najvećih nedavna je najava početka gradnje Pelješkog mosta. Nakon što je prije nekoliko dana donesena arbitražna odluka u sporu između Slovenije i Hrvatske, postalo je jasno kako i BiH ima pravo dobiti priključni koridor do otvorenog mora. Isti onakav kakav je dobila i Slovenija. S druge strane, prema međunarodnom pravu, ali i prema suštini te arbitražne odluke, postaje jasno kako je Pelješki most potpuno nelegalan projekt