Procjene su da Blagajsku tekiju godišnje posjeti više od 200.000 turista, i za početak bi se zaista trebalo ozbiljno uhvatiti u koštac s gorućim problemima očuvanja identiteta ovog vrijednog spomenika, ali i egzistencije Vrela Bune, koje bi uz kvalitetnu turističku strategiju u samo nekoliko godina moglo dostići svoje istinske potencijale
Rođen u Damasku 1989. godine, Taweel je na vlastitoj koži nekoliko puta osjetio dokazanu nemilost Asadovog režima, budući da mu je sirijska obavještajna služba zabranila recitiranje poezije 2009. godine, dakle, dvije godine prije sirijske revolucije, te da je poslije izbijanja sirijske revolucije bio uhapšen tri puta kao aktivist same revolucije, ali i kao nepodoban pjesnik
Tek kada se migranti nađu u doseljeničkoj koži, shvate da zemlja u koju su došli njih uopće ne treba, nego treba njihovu djecu. Praktično je za zapadni svijet prva, pa čak i druga, kao i treća generacija doseljenika “neupotrebljiva”. Zemlja u koju se migranti adaptiraju želi njihovu djecu, s potpuno izmijenjenim navikama, kulturom, tradicijom, jezikom, vjerom, načinom života uopće
Haris Sejdić (40), magistar ekonomije, publicista, sportski radnik i izvršni direktor u firmi “Koteks”, jedan je od mlađih stanovnika Tešnja koji svojim radom i svestranošću pozitivno promovira i utječe na prosperitet ove općine. Njegov je roman vremeplov u kojem čitalac putuje u muku svakodnevice davne prošlosti, u kojoj se čovjek, snagom vjere u pravdu, dobrotu i istinu, uzdiže iz svoje ponižavajuće pozicije, pa i u “teškim i ružnim vremenima” gradi bosansku kuću na četiri vode
Amir Smajlbašić na svojoj maloj farmi kokama nosiljama vrlo rijetko uključuje radiostanice s prijenosima uživo ili dnevnim vijestima jer je primijetio da to nepovoljno djeluje na njih
Sabit Milinkić rođen je u Turiji. Prije odlaska u Sydney (1986) radio je u Fabrici sode u Lukavcu. Radio je u nekoliko multinacionalnih kompanija (automatsko vođenje industrijskih sistema), a trenutno je zaposlen u finskoj kompaniji “Valmet”. Objavio je dvije knjige poezije (Kofer, 2014. godine, i Sa ovih daljina, 2017. godine), kao i autobiografski roman Izet. Svjedok jednog vremena, 2009. godine, ali i nemali broj tekstova publicističke prirode koji uglavnom govore o Bosni i Hercegovini i povijesnoj tragediji njenog naroda
Na zbirci poezije Duhovi radio je Jeong nekoliko godina, proučavajući genocid kroz historijsku literaturu, dokumentarne filmove i fotografije. Ona objedinjuje teme kao što su: afrički robovi, američki Indijanci, silovanja Nankinga, njemačke naciste, rat u Vijetnamu, genocid u Kambodži, rat u Darfuru, invaziju na Irak i genocid u Bosni
“Ali, otkud Zilhad Ključanin, namćor i, kako Vi rekoste, đavolji sluga, u svim pjesničkim antologijama”, pitala sam jednom njegovog zakletog neprijatelja. “Čuj otkud? Zato što je dobar pjesnik”, odgovorio mi je s velikom žestinom. Zilhad Ključanin bio je pjesnik. Samo pjesnik. I ništa više, bez obzira na to koliko se trudio da bude sve drugo
Nema toga u Bosni koji ne voli slušati ili ispričati vic, i ne samo u Bosni, od seljaka do intelektualca, od kafane do amfiteatra, ali uvijek zaboli kad nas „šaljivdžije“ tjeraju da tražimo smisao u ovom: “Kako se zove kad životinje pričaju kao ljudi? Basna. A kako se zove kad ljudi pričaju kao životinje? Bosna”
“Ali, otkud Zilhad Ključanin, namćor i, kako Vi rekoste, đavolji sluga, u svim pjesničkim antologijama”, pitala sam jednom njegovog zakletog neprijatelja. “Čuj otkud? Zato što je dobar pjesnik”, odgovorio mi je s velikom žestinom.
