fbpx

Koliko nam je poznato svoj posljednji intervju Hazim Akmadžić dao je 2015. godine za sedmičnik Stav, kojega objavljujemo kao sjećanje na ovog značajnog bošnjačkog pisca. Tada nam je otkrio da priprema svoj novi roman pod naslovom "Svjedok". "Moj je glavni junak Mustafa Golubović, čiji duh putuje kroz vrijeme, odlazi u prošlost. Na kraju romana umire sa “šehadetom” na usnama", rekao je prije gotovo 4 godine.

Enver Žiga u svojim štalama, u selu Ratkovci u općini Visoko, ima 22 konja. Iako zbog njih ima samo troškove, uzgaja ih kako bi sačuvao pasminu konja, koji su kroz historiju bili najvjerniji prijatelji bosanskom čovjeku

Plaću je primao od svog prapradjeda Mehmed-paše Sokolovića. Sultan Selim II izdao je na traženje velikog vezira ukaz kojim se dio prihoda od njegovih vakufa u Šamu izdvaja za plaće onih koji se brinu o Poslanikovom turbetu u Medini. Tako je bilo skoro 350 godina, koliko je iza Mehmed-paše trajao vakufski sistem. Posljednji na plaći svog prapradjeda bio je hafiz Junuz iz sela Sokol, kasaba Rudo, kadiluk Višegradski

Sudbina se poigrala s našim herojem Šokom. Dvije-tri godine prije agresije na našu zemlju, u Sarajevo je došao iz Kumanova, odmah nakon smrti majke. Čim je počeo rat, priključio se Drugoj motorizovanoj brigadi. Svi ga se sjećaju kao malehnog, plavokosog i povučenog borca koji nije mnogo govorio, ali se vidjelo da je okretan i veoma snažan za svoju konstituciju. Ono što bi neko okom, Šok bi skokom, kako bi se to reklo u narodu. Šta sve može, vidjelo se u prvim diverzantskim akcijama. Zato su ga i prozvali Šok. Prošao je kroz teška životna iskušenja, a onda se našao na ulici, bez posla, ostala mu je samo pomoć dobrih ljudi

Ugođaj restaurirane Saburine kuće iz 18. vijeka govori nam o mjestu gdje su se nalazile viđenije Sarajlije, gdje su se sklapali poslovi, gdje se pričalo o vjeri i politici. Mjesto je to gdje su birane teme koje napajaju dušu ili pune džepove pa je svako mogao biti na svom terenu

"Sada i ja sedmično zarađujemo hiljadu maraka, a počeli s dvije stoje mjesečno. I dalje idemo po 'bršljen' po cijeloj Bosni i Hercegovini, njega svi traže. Posao ide, ali nismo bili zadovoljni u odnosu na to koliko smo radili”, kaže Senad Gljiva

„Beli ste došli zbog vode. Znam ja vas novinare. Koliko sam se vas ja samo navod’o?! Ja imam toliko djece da ni Rusija ne smije sa mnom zaratovati. Voda daje polet, dobro spavanje, apetit, umiri damare, a još ti sve bolesti ukloni, ono što ne mere bolnica. A kakva je ta voda? Da je živ hadži Mumin, sve bi vam kaz'o. On se ponovo oženio u osamdeset i petoj, pa smo mu nanijeli puno vode, a on dobi dijete“, kaže Hašim Bečić

Iz dokumenata Dubrovačkog arhiva vidi se da je Nazir najveći dio svog života proveo u Foči, gdje je bio na dužnosti nazira, odnosno inspektora carskih prihoda. Poštenje i stručnost omogućili su mu mjesto među carskim velikodostojnicima koji su se direktno brinuli o prihodima države. Nazire je postavljala Porta, stavljajući u njihovu nadležnost niže službenike

Ovo je priča o starom kamenom goraždanskom mostu i njegovom vakifu Lutvi-begu, koji je godinama skupljao akče da bi ga sagradio. Danas građani Goražda, kada se spuste na obalu, ispod sadašnjeg mosta stanu na dijelove onog starog Lutvi-begovog i pitaju se kako bi on izgledao kada bi se ponovo obnovio i vratio u stanje iz 16. stoljeća, prema starom nacrtu iz središnje kancelarije osmanskog graditeljstva. Po izgledu, bio je skoro isti kao Arslanagića most na rijeci Trebišnjici u gradu Trebinju. Prekrasan most s pet lukova sagrađen je 1567. godine, ali graditelji nisu pazili na pravila i napravili su kobnu grešku

Sami Bjelemići zajednica su trideset i jednog sela u kojima je prije agresije na Bosnu i Hercegovinu živjelo više od 1.000 Bošnjaka, a danas ih je na ovom prostranstvu stalno naseljeno pedesetak kuća. Svi su u gradovima, mladih i nema u ovom kraju. Ne tako daleko, oko trideset kilometara, nalazi se Boračko jezero, na koje dolaze turisti