Bašićeva ljubav prema usmenoknjiževnoj tradiciji Bošnjaka Sandžaka ogleda se u višedecenijskom radu na prikupljanju raznorodnih vijesti, bilježenju pjesama na terenu te pripremi antologijskih izbora, što je u ukupnoj historiji prikupljanja bošnjačke usmenoknjiževne građe, i ne samo na ovom prostoru, ostao jedan od najustrajnijih primjera pregalaštva
Današnji sasvim razmahani i gotovo poslovični antibošnjački šovinizam Dragana Čovića, kojeg ispoljava kada god mu se za to pruži prilika, crpi svoju legitimaciju, ali i slobodu javne manifestacije upravo u neprestanom kanibalističkom (auto)šovinizmu i bošnjakožderstvu njegovog koalicionog partnera Fahrudina Radončića, koji svojom gotovo decenijskom propagandom o kalifatu, muslimanskoj republici, findžan-državi, islamizaciji itd., daje validaciju Čovićevim šovinističkim etiketama
“U pitanju je jedan trend, svjesna tendencija operativnog mozga u toj medijskoj slici koja razumije da je bh. javnost lahkovjerna, naročito bošnjačka, vjeruje u sve što pročita. Neka živ pročita da je umro, reći će: Možda sam i umro. Ta je lahkovjernost najizraženija kod bošnjačke populacije, to je jedna vrsta nevjerovatne patologije društva”
Pred sami početak rata u Bosni i Hercegovini, srebreničko selo Bulogovina imalo je 37 domaćinstava i gotovo 200 stanovnika. Danas ovo selo ima 13 kuća i jednu porodicu koja stalno živi tu. Ahmo, Muša i Nedim Ademović bili su među prvim bošnjačkim povratnicima na područja općine Srebrenica. Vratili su se 2000. godine
Bilo bi dobro da je problem samo u Radončiću jer Iznogud, nažalost, inkarnira više stvarnih likova istodobno. Bilo ih je još i bit će ih još. To je sudbina velikih stranaka nastalih iz nacionalnih pokreta. Jer, zašto bi poštivao hijerarhiju kada lik halife možeš postati prečacem, izdajom ili spletkom?
Stavove o budućem ustroju BiH Čović već godinama lansira kroz Hrvatski narodni sabor, koji je osnovan prije 18 godina u Novom Travniku. To je ona skupina koja je godinu dana po osnivanju kreirala državni udar u Bosni i Hercegovini proglašenjem tzv. Hrvatske samouprave, slomljene nekoliko mjeseci kasnije akcijom međunarodne zajednice
Već je odavno jasno šta HDZ zamjera Isoviću. Najvažnija je zamjerka to što se usudio dirnuti u kladionice, odnosno tražiti izmjene Zakona o igrama na sreću i povećanje poreza kladionicama. Iako zakoni nisu prošli u Parlamentu i nisu bili onakvi kakve je Porezna uprava predlagala, to je bilo dovoljno da Isović za HDZ bude neprijatelj. Treba li uopće spominjati da je HDZ “svetac zaštitnik kladioničara”, koji uglavnom dolaze iz zapadne Hercegovine. Grijeh Isovića jeste i to što su se u posljednje vrijeme inspekcije počele ukazivati i u Međugorju, a i ostalim hercegovačkim gradovima. SBB inače ne voli nikoga ko radi u interesu države, pa tako ni Isovića
“Probala sam se boriti i štrajkati, ali dadnu mi neku trenutnu materijalnu pomoć, i to je sve. Meni treba trajno rješenje. Probala sam da se obraćam i udruženju žena koje su žrtve rata, s molbom da me uvrste u žrtve jer sam silovana, ne bih li ostvarila neka prava. Ali, oni nisu u mogućnosti da rješavaju moj status. Nikome više ne trebam, a dala sam ovoj državi svoju mladost i najbolje godine života”
Meksiko je multikulturalna država u kojoj živi mnogo stranaca i Meksikanci su, generalno govoreći, pozitivno raspoloženi prema svim strancima koji iz raznih razloga dođu u Meksiko. Meksiko je divna država i ljudi su veoma ljubazni i veseli. Klima je prijatna, meksička kuhinja je jedna od najboljih na svijetu i Meksikanci imaju fine običaje. Zbog svega toga, u Meksiku se osjećamo kao kod kuće, kaže Javor Sliško
Našao sam se u potpuno nepoznatom kvartu Damaska i beizdejno šetao. Nakon nekog vremena, našao sam se u aleji s luksuznim građevinama. Očigledno je to bio rezidencijalni dio grada. Ispred jedne vile prišao mi je stražar i ljutito zagrmio na mene. Pokušavao sam objasniti kako sam dospio tu, ali nije pilo vode. Tek kada sam, na upit odakle dolazim, spomenuo svoju zemlju, lice smrknutog brkice razvedrilo se. Počeo me je grliti i skoro kroz plač govoriti o Bosni
