JEDAN VLASTA NE ČINI NOVINARA
Nije riječ o Mijovićevom promišljanju, već je riječ o fetišima i opsesijama njegovog vlasnika i nalogodavca Fahrudina Radončića
Nije riječ o Mijovićevom promišljanju, već je riječ o fetišima i opsesijama njegovog vlasnika i nalogodavca Fahrudina Radončića
Stječe se utisak da su se “građanski” komentatori već pomirili s time, da je to za njih normalno stanje, da većinski srpske i hrvatske prostore u Bosni i Hercegovini vide kao strane države i da sve to, prema tome, ne zaslužuje njihov komentar, a kamoli harangu. Ispada da je za takve presudno političko pitanje šta će biti s većinski bošnjačkim prostorima, tj. da je jedina borba vrijedna truda ona da se spriječi zaživljavanje i opstanak bilo kakve bošnjačke posebnosti na ostacima ostataka Bosne i Hercegovine. Da li ustvari svjedočimo “građanskom” odustajanju od cjelovite Bosne i Hercegovine i političkoj, kulturološkoj i ideološkoj borbi za većinski bošnjačke prostore.
Uvod u historijsko vrijeme djelovanja gradonačelnika Mostara Mujage Komadine prvi je nastavak feljtona iz knjige književnika Ibrahima Kajana koja uskoro izlazi u izdavačkoj kući “Dobra knjiga”, Sarajevo. U više nastavaka koje feljtoniziramo u sedmičniku Stav pokušat ćemo, uranjanjem u dostupne dokumentarne izvore od kojih se neki prvi put objavljuju na našem jeziku, profilirati osebujnu osobu Mustafe Mujage Komadine, s ciljem da se odgovori na bitno pitanje što je bilo ključno u njegovom ukupnom djelovanju, po čemu je sudjelovao u historijskim kretanjima u razvoju Mostara, a i na razini Bosne i Hercegovine, posebice u profiliranju stavova poznatog “Džabićeva pokreta”
Sužavanjem i/ili nestankom teritorija pod kontrolom ISIL-a nestaju tampon-zone koje su razdvajale neprijateljske snage kojima je ISIL bio zajednički neprijatelj, a u slučaju SAD-a i opravdanje prisustva u Siriji. Sva je prilika da će se na tim “dekonfliktnim” linijama incidenti poput nedavnog artiljerijskog koškanja režimskih snaga i tzv. Sirijskih demokratskih snaga (SDF) (čitaj: izbjeljenog PKK-a) u Deir al Zoru ne samo ponavljati nego eskalirati
No, sudeći po Abazu, samoproglašenom radikalnom ljevičaru, plenumašu i borcu protiv kapitalizma, “Bošnjaci” se ne bi trebali brinuti niti uopće obazirati šta rade Dodik i njegove falange, već se, umjesto toga, posvetiti borbi protiv “islamizacije” i, pazite sad, “retradicionalizacije” Sarajeva.
“Svima onima koji sjede i čekaju da im prilika dođe, pa i u svijetu sporta, mogu slobodno reći da im nikada neće doći. Morate krenuti ka prilikama, tražiti ih, ništa neće doći samo. Ako ništa, morate imati želju za nečim, a to je nekad dovoljno da se stvari dalje razmotaju. Ali, morate se i spremiti i krenuti ka tome nečemu, šta god to bilo”
Stranka demokratske akcije jedina je politička partija koja je reagirala i osporavala mogućnost da jedan ovakav morbidan dokument uopće dođe na dnevni red sjednice, u čemu je ostala usamljena sa svoja dva zastupnika. Važno je napomenuti da je i zastupnik Jozo Sliško, koji je svoj mandat dobio kao predstavnik SDP-a, glasao za spornu Deklaraciju. Predstavnici SNSD-a bili su suzdržani po ovom pitanju.
U početku je bilo veoma teško navići se na mentalitet, koji je drugačiji od onog na koji smo navikli u Bosni i Hercegovini. Na Islandu se mnogo radi i dvanaest radnih sati dnevno za Islanđane predstavlja sasvim uobičajeno radno vrijeme. Pet dana u sedmici ulice su puste jer su Islanđani naviknuti na konstantan rad i veliku disciplinu, koja je za nas u početku bila čudna, kaže Hajrudin Čardaklija
Harun Yahya autor je više knjiga i trenutno ima svoj TV kanal, gdje se pojavljuje kao voditelj u više nego bizarnim programima. Dio njegovih sljedbenika tvrdi da se radi o “islamskom učenjaku”, a njegove knjige nose nazive poput Allahovo umijeće stvaranja boja; Sulejman, a.s.; Jusuf, a.s.; Jedan dan muslimana; Mudžize tijela itd. Knjige su mu prevedene na bosanski jezik, a promotor i urednik većine knjiga na našem jeziku bio je upravo Nedžad Latić. Kakve “duhovne vrijednosti” u Yahyi prepoznaju njegovi sljedbenici, a pogotovo Latić, s obzirom na krajnju kontradiktornost njegove pojave, teško je reći
Admir Čavka i Jasmin Spahić, čelnici “Merhameta” u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, tuže jedan drugog sudovima, osporavajući jedan drugom legitimitet; mimo sudskih procesa padaju teške optužbe o nelegalnom trošenju novca, uzimanju donacija, zloupotrebi projekata pomoći povratnicima