"Prema svim vozilima za prevoz i vozačima mora se postupati nediskriminatorno, bez obzira na porijeklo, odredište, zemlju registracije vozila ili državljanstvo vozača. Države članice ne bi trebale razlikovati vozila koja prevoze robu na svom području ili one koji su u tranzitu"
Prijedlog koji Vučić još nije javno izrekao, ali s kojim su upoznati stručnjaci koji se bave ovim pitanjem, jeste da BiH dobije na korištenje hidropotencijal na srednjem toku Drine, gdje se planira gradnja HE Tegare, Rogačica i Dubravica. To je ponovo prijedlog da BiH dobije ono što joj pripada, a da Srbija ne plati ono što je do sada koristila i da dobije pravo korištenja i u budućnosti
Pravne osnove za korištenje voda iz međudržavnih vodotoka prezentirao je još 1998. godine profesor Dejan Popov u naučnom članku objavljenom pod naslovom Aktuelni problemi korišćenja međurepubličkih i međunarodnih voda u beogradskom časopisu Pravo i privreda. Popov zaključuje da se korištenje međunarodnih voda treba zasnivati na principu sporazumijevanja zainteresiranih država i na principu ravnopravne podjele koristi od međunarodnih voda
Sela Međuriječje, Mioče, Mokronoge i Ustibar, koja pripadaju Bosni i Hercegovini, odnosno sve što se nalazi na lijevoj obali Lima, trebala bi pripasti Srbiji, dok sela koja se nalaze na desnoj obali Lima, Sjeverin i Živinice, koji su sada u Srbiji, trebaju pripasti Bosni i Hercegovini. Uz to, dio naše zemlje kroz koji prolazi pruga Beograd – Bar također bi trebao pripasti Srbiji. U ovim selima živi oko 2.000 stanovnika. O ideji razmjene teritorija s njima još niko od zvaničnika dviju zemalja nije razgovarao
Ukupna površina Bosne i Hercegovine koju Srbija traži iznosi 40,45 kilometara kvadratnih. Srbija predlaže da joj u potpunosti pripadnu područja HE Zvornik 1 i Bajina Bašta, uključujući i akumulaciona jezera. Za područje Rudo, kroz koje prolazi pruga Beograd – Bar, Srbija predlaže razmjenu teritorija
“Poslije 1945. godine pitanje granica Bosne i Hercegovine postavljano je u nekoliko navrata. Neposredno nakon rata, BiH je vodila rasprave sa Srbijom oko granica u Višegradskom kotaru i posebno oko drinskih ada; sa Crnom Gorom oko sela Kruševo, Vučevo, Hadžićka Poljana i Krivo Do i s Hrvatskom oko sela Vinica, Prisika, duž čitave granice od Vinice do planine Plješivice i posebno razgraničenje na planini Plješivici. Nema sačuvanih tragova oko granice u Sutorini, pa se pretpostavlja da ti pregovori zvanično nisu nikada ni vođeni”, konstatirao je Kamberović
