fbpx

Bihaćki intelektualac Jusuf Lonić (81) odlučio je istražiti ovu temu sakupivši nekoliko hiljada fraza, izreka, rečenica i iskaza koje vješto smješta u govor naroda Bihaćke krajine uz pojašnjenja i značenja. Drugi dio njegove knjige predstavlja rječnik stranih i manje poznatih riječi u vokabularu naroda Bihaćke krajine. Mnogi izrazi i iskazi nisu isključivo vezani za govor naroda Bihaćke krajine, već postoje i funkcioniraju u istom i sličnom značenju u drugim sredinama i dijalektima od Like i Korduna, pa do Istočne Bosne

Baš onako kako su opisani u pjesmama nastalim u najtežim trenucima, borci bataljona Ljutoč bili su neustrašivi. Ginuli su hrabro za svoj grad i domovinu, a sjećanja na njihove podvige ostat će vječno u životima Krajišnika

Bosanska krajina prva je odabrala 300 regruta koji su 6. oktobra 1850. godine došli u Sarajevo. Krajišnici su prihvatili Omer-pašine zahtjeve, ali su ispunjeni i njihovi pošto su tvrdili da se nisu pobunili protiv sultana nego protiv domaćih silnika i rekli su mu da će biti poslušni svakom veziru, ali ne i bosanskim pašama koje su ih u crno zavile i do prosjačkog štapa dotjerale, navodi Galib Šljivo u knjizi Omer Lutfi-paša

Dakle, riječ je o mnogo većem broju migranata u Unsko-sanskom kantonu od onog koji se ističe u javnosti. Dokaz tome jeste i podatak kojeg je Peter Van der Auweraert, šef misije IOM-a u Bosni i Hercegovini i koordinator za zapadni Balkan, iznio na konferenciji za medije održanoj nakon zadnjeg sastanka s ministrom sigurnosti BiH Draganom Mektićem i predstavnikom Vlade USK. On je, govoreći o ukupnom broju migranata koji su do danas pristigli u Bosnu i Hercegovinu, rekao da je 80 posto njih završilo u Unsko-sanskom kantonu.

Itekako su sinhronizirano napadali na nas. Kad smo izbili u Kulen-Vakufu, nije izbila Vojska Republike Srpske, nego prvo Kninski korpus, pa Lički, pa Fikret Abdić, pa Banijski, Kordunski i onda tek Manojlo Milovanović dolazi na Gorjevac. Sve je na nas izvuklo i svi smo mi tu bili, patili se, mučili i opstali. I odjednom sad ne valjam ja tebi ni ti meni. O čemu se radi? Zato što sam ja neka treća stranka, a ti neka peta stranka? De da se jednom pogledamo u oči i kažemo jedni drugima o čemu se tu radi”, kazao je Mirsad Selmanović

Da je Bihać nekad bio grad medresa, svjedoče historijski podaci iz 1876. i 1877. godine u kojima se spominju dvije medrese u Bihaćkom kadiluku: medresa Mehmed-paše Bišćevića i ona preko puta džamije Fethije u centru Bihaća. Treća koja se spominje izgrađena je 1892. godine i dugo je bila jedna od najljepših zgrada u Bihaću i okolini

Plamen i eksplozije uništili su jedan od najutvrđenijih aerodroma u Evropi. Nekadašnje vojno čudo putem kojeg se sijao strah u srcima eventualnih neprijatelja danas je obična pećina ispunjena vlagom i toksičnim plinovima. Bivši aerodrom u punoj funkciji bio je od 1968. do početka agresije 1992. godine. Pojedini dijelovi tunela danas su u vrlo lošem stanju, pa im prijeti opasnost od potpunog urušavanja

U Župi sv. Ante Padovanskog u Bihaću trenutno živi 1.901 katolički vjernik i 933 stalno nastanjene katoličke porodice. Na početku 2017. godine u ovoj župi živio je 1.991 katolik i 964 stalno nastanjene porodice. Ovakvo stanje župnik fra Bono Tomić objašnjava trendom smanjenja broja katolika Hrvata u cijeloj Bosni i Hercegovini, a kao razlog ističe znatno veći broj umrlih nego rođenih, ali i to da je određeni broj župljana odselio iz Bihaća

Oni koji su već odavno migrirali odavde sada budzašto prodaju kuće i vikendice koje skoro da više niko i neće. Osim pokoji migrant koji, idući prema granici s Hrvatskom, svrati i prenoći u nekoj od njih. Uzme hrane i garderobe ako pronađe. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, ovo selo našlo se na udaru srpskih snaga na čijem je udaru konstantno bilo sve do jeseni 1994. godine, kada su okupirali župu i napravili od nje pravu pustoš. Pusto i pomalo otužnog izgleda, naselje Zavalje oživi tek nekoliko puta godišnje na blagdan Velike Gospe, Uskrs i Božić, a onda se opet vrati svojoj sivoj svakodnevici u kojoj nema omladine, niti se čuje dječija vika

Unska pruga najkraća je željeznička veza između kopnene i južne Hrvatske, a ide preko teritorija Unsko-sanskog kantona i od neprocjenjivog je značaja za srednjodalmatinske luke, posebno zadarsku, u koju je kao većinski vlasnik ovih dana i zvanično ušao kineski partner koji je spreman na dokapitalizaciju lučkih kapaciteta, te obnovu jednog kraka Ličke, ali i Unske pruge