fbpx

Obojica su karijere počeli u diplomatiji, iznenadno došli na čelne pozicije u svojim strankama, a što je i najzanimljivije, dijele veoma slične ideološke poglede iako je Milanović vodio SDP, a Plenković vodi HDZ. Kada ne bi postojao lični animozitet, za vjerovati je kako bi se Milanović i Plenković savršeno slagali. Međutim, na površinu je isplivalo i različito mišljenje o određenim zakonskim i ustavnim odredbama, kao što su ovlasti Stožera civilne zaštite i o saradnji premijera s represivnim aparatom. Unatoč tome, Milanović i Plenković nikako se ne razlikuju u politici prema Bosni i Hercegovini

Ono što je zgrozilo dobar dio javnosti bile su poruke upućene Bezuku nakon napada. Veliki broj građana podržao je njegov čin, a mnogi su to shvatili kao trenutak kada je potrebno “obračunati se s državnim izdajnicima”. Upravo je zbog takvih komentara policija uhapsila jednu osobu koja je pisala kako “mašta ubiti premijera” i kako je “Danijel trebao njemu i ocu prepustiti da to odrade”, policija je obavila pretres i kod spomenutog pronašla određenu količinu streljiva, oružja, ručnih bombi i granata

Iako je Zoran Milanović predsjednik Republike Hrvatske i sukreira vanjsku politiku Hrvatske, njegovo trenutačno ponašanje ne čini ga ozbiljnim sugovornikom za rješavanje otvorenih pitanja između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Posprdni komentari dio su njegovog stava prema susjednoj državi, a dok je bio premijer, nije učinio ništa značajno za približavanje odnosa dviju država, ali ni dvaju naroda – Hrvata i Bošnjaka. Konstanta u Milanovićevim izjavama posprdan je i podrugljiv odnos prema Bosni i Hercegovini, a imaginarij kojim se služi temeljen je na devetnaestostoljetnim orijentalističkim predrasudama prema Bošnjacima muslimanima

Filip Mursel Begović, glavni urednik sedmičnog magazina "Stav", analizirao je izbornu kampanju u Hrvatskoj u 12. izbornoj jedinici, gdje traje borba između Bošnjaka i Albanaca. Za "Novi glas", portal bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj, otkriva ko ima šanse ući u Hrvatski sabor, šta se događa iza kulisa, ko kome podmeće i zašto...

Pod sloganom „Nova snaga“ Armin Hodžić kandidat je na parlamentarnim izborima u Republici Hrvatskoj u 12. izbornoj jedinici za predstavnika Bošnjaka, Albanaca, Crnogoraca, Slovenaca i Makedonaca u Hrvatskom saboru. Ovaj mladi politolog poručuje kako će, ”kad bude izabran u Hrvatski sabor, štititi interese Bošnjaka, ali i ostalih navedenih manjina, kao što je to činio i do sada u svojim javnim istupima i konkretnim djelovanjem”, te da bi podržao svaku opciju koja nema ekstremne stavove o nacionalnim ili vjerskim manjinama.

Imam svoj stav i ideale koje zastupam, i oni su autentični, ako hoćete, proživljeni iz pozicije pripadnika bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj koji je odrastao i školovao se u radničkoj porodici. Opredijeljen sam za saradnju, ali postoji linija dostojanstva koju ne želim prijeći i ne mislim šutjeti ako se prava Bošnjaka ugrožavaju. Vjerujem da se većina Bošnjaka prepoznaje u takvom stavu. Dosta nam je hijena među nama koje nam izjedaju vlastitu utrobu, trebaju nam bošnjački lavovi u hrvatskom političkom zvjerinjaku

Legitimne predstavnike bošnjačke nacionalne manjine iz Sandžaka (Srbija i Crna Gora), zatim Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Kosova upitali smo je li uslijed pandemije virusa korona došlo do smanjivanja ili ukidanja manjinskih prava u njihovoj nadležnosti i imaju li dojam da će njihova država iskoristiti ovu krizu da postepeno ukida dosegnuti standard institucionalne organiziranosti bošnjačke nacionalne manjine. Zanimalo nas je očekuju li ili je već došlo do smanjenja finansijskih dotacija u njihovim institucijama i na koji način sudjeluju u odgovoru na krizu uzrokovanu virusom korona? Na koncu, dobili smo i odgovor jesu li pojedine države omogućile odvijanje online nastave na bosanskom jeziku na način kako su to omogućile na službenom jeziku

Širenje nepovjerenja prema vlastima usred mjera karantene posebno je problematično iz aspekta zaštite ljudskih života. Već se sada naziru pogubni efekti takve prakse jer mnogi će svoje ideološko neslaganje s vlastima poistovjetiti s mjerama koje vlast izdaje u svrhu zaštite života i zdravlja građana. Ako se tome doda proizvodnja raznih teorija zavjera, da je korona u biti izmišljena i da je rezultat urote nekih centara moći, tada je moguće da proizvodnja nepovjerenja prema mjerama vlasti i posljedično buntovništvo mnoge koštaju života.