Dolaskom Habsburške monarhije, muslimani se počinju iseljavati iz drugih dijelova današnje Rumunije. Nakon što je sjeverna Dobrudža poslije Rusko-turskog rata (1877–1878) postala dio Rumunije, Islamska zajednica uspjela je sačuvati svoj status. Do promjena dolazi za vrijeme komunističkog režima, kada rumunski muslimani gube određena prava. Nakon revolucije 1989. godine i svrgavanja Čaušeskuovog režima, osnovano je Rumunsko muftijstvo, koje zastupa prava muslimana
.ready( function($) {
$('.magzilla-popup-662313281b15e').magnificPopup({
type: 'image',
closeOnContentClick: true,
gallery:{
enabled:true
}
});
});
</script>
<div class=)
Piše: Adis TANOVIĆ
Muslimani su u značajnijem broju u Rumuniju počeli pristizati u 11. stoljeću s Pečenezima i Kumanima, narodima turijskog porijekla. U 13. stoljeću Sari Saltuk, derviš koji je cijeli svoj život proveo u pohodima u ime vjere, s još 12.000 Turkmena (turski narod porijeklom iz Turkmenistana, Afganistana i Irana) osvaja mnoga mjesta u oblasti Dobrudža. Smatra se da je bio učenik Hadži Bektaša Velije i nasljednik Ahmeda ar-Rifa’ija, osnivača sufijskog reda rifaja (rufaije).
Prema historičaru Frederiku Hasluku, Sari Saltuk je s Krima u Dobrudžu donio sufijsku doktrinu koju su bektašije poslije širile. Prema putopisu Evlije Čelebije iz 17. stoljeća, njegovo pravo ime bilo je Mehmed, a potječe iz Buhare (grad u Uzbekistanu). Za vrijeme osmanske vladavine (od oko 1420. do 1878. godine) to su područje naselili Turci i krimski Tatari.
U Rumuniji je, prema popisu stanovništva iz 2011. godine, živjelo 0,3 posto stanovništva (64.337 osoba) koje slijedi sunitski islam. Većina se drži hanefijskog pravca. Žive, uglavnom, u sjevernoj Dobrudži, odnosno između delte Dunava i Crnog mora.
Islam se na teritoriji sjeverne Dobrudže širio sve do 19. stoljeća, od kada je u stalnom opadanju. Danas u toj regiji živi glavnina rumunskih muslimana. Najvećim su dijelom to Tatari i Turci. Dolaskom Habsburške monarhije muslimani se počinju iseljavati iz drugih dijelova današnje Rumunije. Nakon što je sjeverna Dobrudža poslije Rusko-turskog rata (1877–1878) postala dio Rumunije, Islamska zajednica uspjela je sačuvati svoj status. Do promjena dolazi za vrijeme komunističkog režima, kada rumunski muslimani gube određena prava. Nakon revolucije 1989. godine i svrgavanja Čaušeskuovog režima, osnovano je Rumunsko muftijstvo, koje zastupa prava muslimana.
BABADAĞ, GRAD SARI SALTUKA
Babadağ je mjesto koje je dobilo ime po Sari Saltuku. U ovom gradiću živi nešto manje od 500 građana (turska manjina i krimski Tatari), koji i danas s ponosom spominju ime gazije i derviša Sari Saltuka. Prema nekim predajama, njegovo tijelo pokopano je u sjevernom predgrađu Babadağa. Za Sari Saltuka uvriježeno je mišljenje da je bio veliki evlija i putnik.
Pisac Ebu-l-Hajr u 15. stoljeću napisao je trotomno djelo o Sari Saltuku pod nazivom Saltuknama – knjiga o Saltuku.
Uz Gazi Ali-pašinu džamiju (1610. godina) bilo je izgrađeno turbe Sari Saltuka, koje je za vrijeme rusko-turskih ratova spaljeno, ali ga je Vlada Republike Turske nedavno obnovila. Svečanom otvaranju Sari Saltukovog turbeta prisustvovao je predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdoğan. Turbe, osim domaćeg stanovništva, posjećuju i brojni putnici i ono je od velikog značaja za rumunske muslimane. Turbeta Sari Saltuka nalaze se još u Babaeskiju (Turska), İzniku (Turska), Boru (Turska), Diyarbakıru (Turska), Blagaju (Bosna i Hercegovina) te na još nekim manje poznatim mjestima.
Džamija je drugi najstariji sačuvani objekt koji su muslimani izgradili dolaskom u ove krajeve. Krasi je minaret visok 21 metar. Naš domaćin Mehmed-efendija, nakon obilaska džematskih prostorija, upoznao nas je s vrlo vrijednim primjerkom Kur'ana koji se čuva u ovoj džamiji. Naime, Kur'an poprilično velikog formata prepisao je u 15. stoljeću Ahmed Karahisan. U svijetu je ukupno sačuvano šest ovakvih primjeraka.
KONSTANCA – SREDIŠTE MUSLIMANA U RUMUNIJI
Sjeverno od Babadağa jeste grad Tulcea, u kojem danas živi nešto manje od hiljadu muslimana. Plodna delta Dunava utjecala je na to da se stanovništvo pretežno bavi poljoprivredom. U gradu je sačuvana Ali-pašina džamija, izgrađena 1863. godine, za vrijeme vladavine sultana Abdulaziza (1830–1876). Danas je ona glavno mjesto okupljanja muslimana koji žive u ovom gradu i okolini. Uz džamiju je izgrađena i medresa, koja više nije u funkciji.
Nastavljajući put prema Konstanci, dolazimo u grad Medgidija, koji je dobio ime po osmanskom sultanu Abdulmedžidu (1823–1861). U doba njegove vladavine ovaj grad uživao je posebnu pažnju Carstva. U tom je periodu grad bio poznat po proizvodnji žita.
Danas u ovom gradu živi nešto manje od 6.500 muslimana. I ovdje su to krimski Tatari i Turci. U zahvalnost za doprinos koji je dao ovom kraju, grad, džamija i hamam nose ime po sultanu Abdulmedžidu.
U gradu Konstanca, danas velikoj luci, živi najveći broj muslimana u Rumuniji. Ubrzo nakon osvajanja ovog dijela Rumunije Osmanlije počinju naseljavati ovo područje i druge osvojene prostore i počinje izgradnja kasabe.
Kada dođete u centralnu pješačku zonu Konstance, učini se da ste u nekoj bosanskoj ili turskoj čaršiji. Bez obzira na to što su neki objekti građeni mnogo kasnije, stil gradnje uveliko podsjeća na neke manje turske gradove. S našim domaćinom Halidom ef., imamom Hunkar džamije, razgovarali smo o životu muslimana u Rumuniji i o značaju islamskih objekata za preostalo muslimansko stanovništvo.
Halid ef. već dugi niz godina živi u Konstanci. Ovdje je došao iz Erzuruma (Turska). Pored Ramazanskog i Kurban-bajrama, u ovoj džamiji svaki petak klanja se džuma, a ostalim danima podne-namaz. Nakon rušenja gradskog odbrambenog zida, ostala je velika količina bijelog kamena, pa je to ovdašnjim muslimanima kasnije dalo ideju da krenu u gradnju džamije.
Ispod gradskog trga, na kraju pješačke zone, nalazi se još jedna džamija/ koja je službeno sjedište Rumunskog muftijstva, koje zastupa prava muslimana u ovoj zemlji. Farid, sekretar u uredu muftije, za džamiju kaže da je dobila ime po kralju Karlu I te da je izgrađena 1912. godine na temeljima još starije džamije. Službeno otvaranje upriličeno je šest mjeseci poslije, kada su je kralj Karlo I i sultan Mehmed V službeno otvorili. Projekt je finansirala Vlada Rumunije. Proglašena je nacionalnim spomenikom Rumunije. Kako kaže naš sagovornik, u ovoj džamiji klanja se svaki dan podne-namaz, kao i bajramski namazi.
Naše putovanje po Sjevernoj Dobrudži završavamo u Mangaliji, gradu u kojem danas živi oko 3.000 muslimana. Centralno mjesto okupljanja muslimana jeste Ismihan-sultan džamija, koja je najstarija (1575. godina) u Rumuniji. Izgradila ju je Ismihan, kći sultana Selima II, supruga Mehmed-paše Sokolovića. Za vrijeme komunističkog režima džamija je bila zapuštena. Nakon revolucije je obnovljena sredstvima Tundža Kapa, poduzetnika turskog porijekla. Oko džamije se nalazi mezarje s nadgrobnim spomenicima starim više od 300 godina.
Bez obzira na to što je Rumunija članica Evropske unije, te što svaki dan sve više ekonomski napreduje, komunizam je ostavio neizbrisive tragove, tako da ova zemlja kulturološki zaostaje i za zemljama Balkana, a pogotovo za Zapadom.
