U prošlosti se čečenski vođa Ramzán Kadírov zalagao za promociju poligamije i više puta ohrabrivao muškarce da se vjenčaju, tvrdeći da je u republici mnogo više žena nego muškaraca zbog dva rata koja su vođena nakon raspada SSSR-a.
Institut “National d'etudes démographiques” (INED) procijenio je da francusko stanovništvo “muslimanskog porijekla” iznosi osam i po miliona muškaraca i žena u zemlji od 67 miliona stanovnika. Islam je, inače, druga religija Francuske.
Iz Sindikata poručuju da ne vode nikakvu političku igru, ali da neće dopustiti da ljudi ostanu bez posla
Da Erdoğanova inicijativa “svijet je veći od pet” rezonira u drugim krajevima planete, potvrdio je govor premijera Malezije Mahathira bin Mohamada, koji se zapitao dokle će se dopuštati zemljama koje su se proglasile pobjednicama rata od prije tri četvrtine stoljeća da vladaju svijetom
Hofer je u predizbornoj kampanji 2016. godine, govoreći o nastojanju Republike Srpske da stekne što veću samostalnost, rekao da ima razumijevanje za tako nešto.
Sada baš ribarim i, čini mi se, opasno sam se navukao. Ulova ima pa me smatraju ozbiljnim ribolovcem, ali je to, s moje tačke gledišta, i dalje puki amaterizam u kojem dominira želja da se šćućurim kraj jezera i uživam u ambijentu. Dokazati mogu lahko. Recimo, još ne znam napraviti razliku između šarana i babuške. Toliko o tome
Knjiga Bošnjaci i islamska kultura izvanredna je zbirka autorskih tekstova Sedada Dizdarevića koja osvjetljava pojedine aspekte islamske tradicije Bošnjaka i bošnjačke divanske književnosti. Knjiga ukazuje na utjecaje velikih perzijskih klasika na našu književnost, nemjerljivo veliki utjecaj sufizma, posebno mevlevijskog tarikata, na bošnjačku kulturu u najširem smislu, a naročito na visoku književnost. Tako nam Dizdarević nanovo otkriva Fevziju i Mejliju, Fadil-pašu Šerifovića, Sabita Užičanina i Abdulvehaba Ilhamiju, pokazujući na primjeru njihovih djela apsolutnu uključenost bošnjačke divanske književnosti u ono što je u to vrijeme bio mainstream pismenosti orijentalno-islamskog kulturnog kruga. Sam naslov Bošnjaci i islamska kultura, u knjizi pisanoj na nešto više od 150 stranica, može izgledati pretenciozno, ali tek nakon čitanja bude jasno da se ovdje misli na kulturu u užem smislu riječi, na visoku književnost prije svega. Stoga se Dizdarević posebno fokusira na djelatnost Bošnjaka na perzijskom jeziku, onom jeziku koji je u vrijeme Osmanskog carstva tretiran kao jezik visoke književnosti
Izet Nanić (sin Ibrahima i Rasime) rođen je 4. oktobra 1965. godine u Bužimu. Koristio se kodnim imenom “Igman”, a borci i saradnici zvali su ga odmilja Bego. Za podvige u ratnim danima odlikovan je značkom “Zlatni ljiljan”. U toku rata imao je čin brigadira, a posthumno je januara 1996. godine unaprijeđen u čin brigadnog generala. Dvije godine kasnije odlikovan je Ordenom heroja oslobodilačkog rata. Poginuo je na području Ćorkovače, u rejonu Vijenca, u 14 sati i 30 minuta, 5. augusta 1995. godine iz neprijateljske zasjede. Dva dana poslije, klanjana mu je džanaza i pokopan je u rodnoj Nanića Dolini. Iza sebe je ostavio suprugu Sefiju, kćerku Izetu i sinove Nevzeta i Ibrahima
U protekle dvije decenije, uz sve opstrukcije na koje su nailazili, i bez obzira na to što ne postoje bošnjačke državne nacionalne institucije (čije je osnivanje onemogućeno samom ustavnom organizacijom Bosne i Hercegovine), Bošnjaci su iznjedrili barem dvije generacije istraživača, naučnika, autora, književnika, publicista koji neumorno rade veliki posao.
Kriminalizacija neistomišljenika ne može sakriti činjenicu da sve što radi jeste to da zamjenjuje kadrove bivše vlasti svojim stranačkim poltronima, bez obzira na dosadašnje rezultate, kvalifikacije i stručnost.
