Proglašenje Sirrijine tekije i turbeta nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, kao i turbeta Huseina Horosanija, vrijedno je priznanje Sirrijinom duhovnom i pisanom naslijeđu, ali i bosanskom tesavvufu uopće. Uz Hadži Sinanovu i tekije u Blagaju i Vukeljićima, tekija na Oglavku četvrti je objekt te vrste proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine
Mustafin pohod na Kula-Grad kod Zvornika i Kaimijin mezar ponavljao se iz godine u godinu i s tim pohodima raslo je Mustafino znanje o poznatom šejhu i cijenjenom pjesniku. Turbe su zijaretili i bolesnici moleći se Bogu da im bolove olakša. I ostali svijet, ženski i muški, pohodio je pjesnika Hasana Kaimiju, tražeći od Boga put do ostvarenja nekog murada. Danas ga zijarete češće muslimani, a rjeđe pokoji pravoslavac
Procjene su da Blagajsku tekiju godišnje posjeti više od 200.000 turista, i za početak bi se zaista trebalo ozbiljno uhvatiti u koštac s gorućim problemima očuvanja identiteta ovog vrijednog spomenika, ali i egzistencije Vrela Bune, koje bi uz kvalitetnu turističku strategiju u samo nekoliko godina moglo dostići svoje istinske potencijale
Nedaleko od Fojnice smješteno je selo Oglavak. Skriven u bosanskim brdima, Oglavak je preko stotinu godina predstavljao centar islamske duhovnosti, ne samo u Bosni već i u Evropi. Tekiju u ovom selu, danas znanu samo poštovaocima tesavvufa, podigao je znameniti šejh Abdurahman Sirrija.
Preobraženje je nemoguće bez duhovne aktivnosti, aktivnosti koja nosi pozitivnu energiju mira, međusobnog pomaganja i istrajavanja u dobročinstvu. Budućnost svijeta, čini se, zavisi od toga”
Zijo Rizvanbegović ne priča puno. Kako kaže, najviše šuti. Jedino sa ženom pođahkad progovori, ali su jedno drugom već sve ispričali, pa i ti razgovori ne traju dugo. Srećom, tog je dana Zijo bio posebno nadahnut i pričao je o nekim epizodama iz svog života. Ni najzanimljiviji holivudski film ne može se mjeriti sa Zijinim životnim putem. Kao neki drevni mudrac, ovaj nesvakidašnji pripovjedač zna kako držati pažnju slušalačke publike
