“Sufizam je u genima bosanskohercegovačkih muslimana zametnuo klicu islamske duhovnosti, koja s Božijom pomoći kroz stoljeća ostavlja neizbrisiv trag u tradiciji i duhovnom naslijeđu sljedbenika islama u Bosni i Hercegovini”, podsjetio je šejh Halil Brzina na naučnom skupu u stolačkoj tekiji
“Mnogi zabrinuto postavljaju pitanje 'kako i zašto?', 'šta nam je činiti?', a premalo je onih koji istinski traže rješenja. Namjerno kažem 'rješenja' jer kako je uopće moguće dobiti konačni odgovor na pitanje koje podrazumijeva sinergiju i saradnju više komponenata u društvu. Odgovor na ovo pitanje traži se kroz zajedničke napore i traži se timski. Razumijevanje da će se pojaviti jedna ličnost koja će nas izvući iz permanentne društveno-političke krize romantično je preduvjerenje koje pripada proteklom periodu 19. stoljeća. Živimo u vremenima vladavina korporacija, živimo u vremenima umrežavanja, živimo u vremenima kada pobjeđuju timovi, a ne pojedinci”, rekao je u uvodnom izlaganju šejh Halil Brzina Hulusi
: Međunarodni naučni simpozij “Nakšibendizam u Bosni” ugostio je ugledne nakšibendijske šejhove, akademske radnike i prominentne istraživače nakšibendijskog tarikata iz Bosne i Hercegovine, Turske i Makedonije. Bila je to prilika da se skrene pažnja na znamenite sufije i bogato nakšibendijsko naslijeđe u Bosni i Hercegovini, kako ono materijalno, u formi tekija, turbeta i vakufa, tako i nematerijalno, realizirano u pisanoj tradiciji
