ZAVNOBiH i bosanski duh u književnosti
Kakav je značaj ZAVNOBiH-a gledano iz perspektive historije književnosti i kulture Bosne i Hercegovine? I zašto je to uopće bitno u širem smislu? I kakve to veze ima s nama danas
Kakav je značaj ZAVNOBiH-a gledano iz perspektive historije književnosti i kulture Bosne i Hercegovine? I zašto je to uopće bitno u širem smislu? I kakve to veze ima s nama danas
– Senade, upali televizor! Ima film Partizanska eskadrila – dovikuje Gaja kao s brda na brdo i razbija pamučnu i okrepljujuću tišinu. Nikada nisam dokraja odgledao ovaj film. Naprosto nisam mogao. I vazda sam se pitao šta li je Šibu Krvavca natjeralo da snimi infantilan, apsolutno nerealističan i, shodno tematici koju tretira, za zdrav razum zaista uvredljiv film.
“Mi kao dizajneri možemo napraviti radikalne promjene, možemo napraviti što god želimo, ali pritom moramo paziti na realnost i znati šta to ljudi kupuju”
Sukobi u Saboru počeli su prilikom rasprave o Nacrtu zakona o poštanskoj štedionici krajem 1910. i početkom 1911. godine, a pokretanje jezičkog i agrarnog pitanja u Saboru prekinulo je definitivno sporazumni rad i dovelo do pregrupiranja i traženja saveznika među političkim grupama te do nastojanja Zemaljske vlade da stvori radnu većinu, sastavljenu od poslanika iz sve tri vjersko-nacionalne grupe
Bez ZAVNOBiH-a, i na njemu izgrađenih institucija javne vlasti, ne bi bilo ni aktualne državne neovisnosti. Bošnjaci su uvijek Bosnu smatrali svojom domovinom, baš kao i danas, te tradiraju sve pozitivne tekovine jedne takve ideje, bez obzira na to u kakvim se povijesnim kontekstima ona razvijala
Filmski narativ u partizanskom filmu uključuje Drugi svjetski rat (od 1941. do 1945. godine), odnosno sjećanje na Narodnooslobodilačku borbu jugoslavenskih naroda, s ciljem romantiziranja iste te idealiziranja “bratstva i jedinstva”
Nije mala ironija da kemalisti spominju izbjegavanje kazne ako se počinilac oženi žrtvom kao nešto totalno neprihvatljivo (kao što jeste neprihvatljivo). Naime, to JESTE bio zakon sve do 2005. godine, kada je na inicijativu AKP, a zbog uklapanja u zakone EU, to izbačeno kao zakonska mogućnost
Firma “Butmir”, čiji je vlasnik Husein Hasibović, osnovala je firmu “Centralni terminal” (CTS) i izgradila carinski terminal na ulazu u Rajlovac iz smjera Vogošće. Početkom godine bilo je najavljeno premještanje carinskog terminala iz Halilovića, a tu je Hasibović vidio svoju priliku da nastavi unosne poslove s Upravom za indirektno oporezivanje BiH
Albert Lord 1950. godine u ponovnom posjetu Sandžaku zabilježio je oko 20.000 stihova, završavajući tako posao svog mentora i upotpunjujući grandioznu zbirku od oko 100.000 stihova Avde Međedovića. Avdo je 1950. godine drugi put ispjevao Ženidbu Smailagić Meha, kao i još tri pjesme koje je Milman Parry već bio zabilježio 1935. godine