fbpx

“Svake godine na ovaj dan posjećujemo porodice šehida i poginulih boraca. Obilazimo mezarje redovno, izlazimo jedni drugima u susret i pomažemo jedni druge koliko je to u našoj mogućnosti”, ističe Kovač i kaže da borbe nikada nisu prestale da se vode, samo su prešle iz jednog oblika u drugi. “Danas je stanje takvo kakvo jeste. Proganjaju nam komandante, počev od Kemala Ademovića, kojeg Dnevni avaz proganja bez ikakve potrebe. Optužbe protiv Dragana Vikića čista su besmislica. Mi smo bili i ostali čista jedinica koja je ostala do kraja svijetla obraza”

Bosni i Hercegovini potrebni su veliki privredni sistemi. Velike kompanije pokreću male. Obrnuto nije moguće. Veliki sistemi kadri su kreirati brendove, učiniti ih konkurentnim, napraviti od njih uspješne tržišne priče i osigurati stabilnost i prosperitet u razvoju. Mali i srednji rade za velike, proizvode kvalitetno i uklapaju se u procese, te time postaju dijelovima velikih sistema

Da li je moguće zaustaviti historiju, da li su mogući ireverzibilni historijski odnosi, da li je moguće vratiti stanje bivšeg Hladnog rata, u kojem je na jednoj strani Zapad, a na drugoj strani Ruska Federacija s danas samostalnim državama bivšeg Sovjetskog Saveza? Odgovor je na sva ova pitanja negativan, ali time je budućnost neizvjesnija. Može li historija izaći iz svoje ratne ljušture? Može li biti budućnosti bez ratova, uključujući i prostor Zapada i RF, kao i onaj oko i između njih

Brionski plenum predstavlja četvrtu plenarnu sjednicu Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije, poslije koje je Aleksandar Ranković, do tada potpredsjednik Jugoslavije, praktično napustio politički život, povukavši se sa svih pozicija koje je do tog momenta obnašao. Bio je to veoma značajan događaj u savremenoj historiji Jugoslavije, veliki politički lom s kojim se, kako su svjedočili brojni akteri političkog života, mogao porediti samo onaj iz 1948. godine. Tek nekoliko pročitanih naslova objavljenih povodom godišnjice smjene Aleksandra Rankovića u kojima se njegova smjena tumači kao “jedan od najkontraverznijih događaja u historiji komunizma u Srbiji i Jugoslaviji”, te kako je Josip Broz Tito “smenom Rankovića krenuo u rat protiv Srba”, bili su motivi da Amir Duranović objavi knjigu u kojoj nudi uvid u svoja zapažanja o Brionskom plenumu i odjecima Brionskog plenuma u Bosni i Hercegovini tokom druge polovine 1966. godine, upravo iz razloga što je osnovna linija tumačenja navedenog događaja iz sredine šezdesetih značajno različita od kasnije konstruiranih predodžbi o Brionskom plenumu. Knjiga je nedavno izašla u izdanju Udruženja za modernu historiju

S obzirom na način na koji se o Bakiru Izetbegoviću u medijima odašilju brojne “informacije”, sasvim je irelevantno posezati za argumentima, govoriti o njegovim zaslugama ili propustima. Diskreditacija se ima automatski prikačiti na pleća novom kandidatu za Predsjedništvo BiH. Odluka je očito pala, kandidata SDA treba ukloniti po svaku cijenu. Kako i na koji način, nije važno. U cijelom tom kolopletu računa se da će među Bošnjacima za takav naum imati značajan broj pristalica

“Jednog je dana u novinama objavljen konkurs u kojem su tražili pjevače za hor Narodnog pozorišta u Sarajevu. Prijavio sam se na nagovor majke iako sam bio uvjeren da se ne može tek tako s ulice doći i pjevati u horu Narodnog pozorišta u Sarajevu. Bio sam u krivu. Trebalo je odraditi neke pripreme za operu Nabucco. Bilo je to, čini mi se, u decembru 2003. godine. Još sam pomalo igrao fudbal. Održana je audicija na kojoj su primili nas desetak, od sedamdesetak prijavljenih na konkurs”

“Agrokor” se mora spasiti po svaku cijenu, stav je Vlade Hrvatske i dobrog dijela javnosti u susjednoj zemlji, i to, naravno, zbog 60.000 radnika u firmama širom regije, pa i u Bosni i Hercegovini. Kada se gleda samo iz ugla radnih mjesta, “Agrokor” vrijedi spašavati, ali vrijedi li ga spašavati po svaku cijenu.

Još od samih početaka bh. kinematografije sevdalinka nije činila samo muzičku podlogu filmskog djela koja prati i upotpunjuje radnju već je direktno učestvovala u kreiranju njegovog narativa i forme. Tako su tekstovi sevdalinke, u kojoj dominiraju motivi ljubavi, čežnje, patnje, korišteni kao prikaz unutrašnjeg stanja likova. Prvi primjer ovoga postupka zabilježen je u ostvarenju Hanka (1955)

Supružnici Tauber objavili su knjigu “Kuhar bosanskih Sefarda”. U njoj je 120 recepata koje su Sefardi sa sobom donijeli iz Španije, ali i njihovi nazivi na ladinu, specifičnom jeziku kojim su govorili Sefardi i koji se lagano gasi. Sva jela čije fotografije knjiga donosi, uz pomoć Hane Montiljo-Gašić, skuhala je Mirjam Tauber.

Prošlo desetljeće od odlaska najpopularnijeg izvođača sevdalinki i pjesama nastalih po uzoru na sevdalinku. Njegovo ime postalo je mnogima prvom asocijacijom za sevdalinku, pa mnogi i danas pogrešno smatraju sevdalinkom sve što je on pjevao. Pjesnik pjesme, kako ga opisa Gunić, rođen je 1936. godine u Bileći, ali je već kao dječak tokom Drugog svjetskog rata bio primoran s roditeljima zagaziti nesigurnim putevima izgnanstva