I tako smo se ove subote uputili tragom sevdalinke, a po prepoznatljivim stajnim točkama šeher Sarajeva. Od sve otvorenijeg i na akciju spremnijeg Bošnjačkog instituta – Fondacija Adila Zulfikarpašića, svrnuli smo u Art kuću sevdaha u srcu Baščaršije i, na koncu, finiširali u rustikalnom ugostiteljskom objektu smještenom u samoj Sarajevskoj pivari slušajući sevdalinke sve skupa više od pet sati
Na članak saradnika Stava Sudbina Musića Da, u Prijedoru je počinjen genocid, koji smo objavili u broju 106, reagirali su iz uprave kompanije “ArcelorMittal”. Stav nakon odgovora žrtava prijedorskih logora smrti, Sudbina Musića i Satka Mujagića, objavljuje i nastavak reagiranja na tvrdnje gospođe Ewe Gebale iz “ArcelorMittala” o činjeničnim greškama
Kada izdvojeno posmatramo reakcije koje se direktno odnose na Josipa Broza Tita, vidimo iz konkretnih primjera kako Tito ima apsolutnu podršku. Njegove akcije i potezi nailaze na odobravanje, a prvobitno “iznenađenje pretvorilo se u opštu podršku”, kako je to zabilježeno na Sokocu. Naime, na sastancima koji su održani, uz prisustvo velikog broja građana, Tito je dobio ogromnu podršku. O temi aparata za prisluškivanje i radu Uprave državne bezbjednosti naglašeno je da je to “veliki bezobrazluk prema drugu Titu”
Desničarske skupine iskoristile su izbjegličku krizu s Bliskog istoka, ekonomske probleme pojedinih država i građana pojedinačno, terorizam i gubitak vjere u EU. Stav donosi popis desnih, ekstremističkih pokreta i njihovih vojnih krila na istoku Evrope
Ovo je prvo, zasad jedino ovakvo izdanje, i u tom smislu razlikuje se više ili manje od svih drugih dosadašnjih izdanja Kamenog spavača, odnosno, u pitanju je finalni tekst ove autorove knjige, kao i tekst koji bi se trebao smatrati kanonskim. Sve ovo, također, jeste i uvod u priređivanje kritičkog izdanja sabranih djela Maka Dizdara kojim bi se javnosti prvi put predstavila cjelina književnog rada Maka Dizdara, koji je sve ovo vrijeme bio nepoznat u čitavom nizu svojih aspekata, mada se radi o još grandioznijoj književnoj pojavi negoli smo to naslućivali dosad”
Knjiga Zašto je zabranjen bosanski jezik Miše Ešića, nastala povodom 110. godišnjice službene zabrane upotrebe naziva bosanski jezik, temelji se na istraživanju autentičnih dokumenata iz vremena kada je naziv bosanski jezik zabranjen službenom odlukom. Knjiga će uskoro biti štampana u nakladi “Bosanske riječi” iz Tuzle, a Ešić je svoje nalaze ustupio magazinu Stav. Knjiga pokazuje genezu jezičkog pitanja u Bosni i Hercegovini, ali i susjednim državama, te kroz autentične dokumente predstavlja izuzetno važno svjedočanstvo o apsurdnosti političkog diskursa koji zabranjuje naziv jednog jezika koji je mnogostruko stariji i od države koja ga zabranjuje. Međutim, Ešić kroz dokumente pokazuje da za ukidanje naziva bosanskog jezika nije odgovorna austrougarska uprava, nego bošnjačka elita kojoj je pitanje zemljišta bilo višestruko važnije od pitanja jezika
Zijo Rizvanbegović ne priča puno. Kako kaže, najviše šuti. Jedino sa ženom pođahkad progovori, ali su jedno drugom već sve ispričali, pa i ti razgovori ne traju dugo. Srećom, tog je dana Zijo bio posebno nadahnut i pričao je o nekim epizodama iz svog života. Ni najzanimljiviji holivudski film ne može se mjeriti sa Zijinim životnim putem. Kao neki drevni mudrac, ovaj nesvakidašnji pripovjedač zna kako držati pažnju slušalačke publike
Albanija je bila ekonomski nazadna u odnosu na druge države istočne Evrope, ceste su uglavnom bile makadamske, auta su vozili samo državni službenici. Na vrhuncu svoje diktature Enver Hodža 1967. godine Albaniju proglašava prvom i jedinom ateističkom državom u historiji čovječanstva
Tešanj je jedna od najuspješnijih općina u BiH, grad u koji se zbog posla sele cijele porodice. Privreda cvjeta, raste broj radnih mjesta, izvoz se mjeri u milionima eura, tešanjske su kompanije među najuspješnijima i najvećima u BiH, ali i u bivšoj Jugoslaviji. Reporteri Stava posjetili su grad Muse Ćazima Ćatića, grad u kojem je odigrana prva pozorišna predstava u BiH i razgovarali s nekim od tamošnjih uspješnih poduzetnika
Na fenomenu “raje” doktorirao je Nebojša Šavija Valha na Univerzitetu u Ljubljani. Dakle, nimalo neozbiljna tema u kojoj se raja postavlja kao strategija življenja u Bosni i Hercegovini. No, ako je suditi prema izjavama naših sagovornika, fine gradske raje, barem u onom izvornom obliku u kojem je fina gradska raja bila parametar sarajevskog zdravog razmišljanja, danas više, nažalost, nema
