fbpx

“Žrtvovanje za domovinu jesu riječi koje se često mogu čuti u Turskoj. Svoj patriotizam su pokazali i prikazali nekoliko puta, a što je odlika velike nacije. Oštećenje državne imovine nešto je nezamislivo, a što se, nažalost, može pronaći u našoj državi, a to je jedan jednostavan primjer odnosa prema državi. Od turske nacije možemo učiti puno, a najviše nam je potrebno naučiti biti što veće patriote i biti svjesni da bez Bosne nema ni Bošnjaka”

Obavljanje hadža peta je islamska dužnost koja zahtijeva najjaču spremnost (duhovnu, zdravstvenu, materijalnu) i najveća odricanja. Hadž je i svjetski kongres muslimana na kojem oni predstavljaju svoje države, tradicije, kolorit, ali i svoju (ne)organiziranost

“Kroz serijal Granice identiteta naučili smo mnogo o Bošnjacima susjednih zemalja i, naravno, o tim zemljama. Vjerujem da mnogi naši gledaoci nisu znali da je Skoplje, grad u kojem je ukopana posljednja bosanska princeza Katarina, osnovao Isa-beg Ishaković, osnivač Sarajeva i Novog Pazara, da je Crna Gora druga zemlja u Evropi po broju džamija u odnosu na broj stanovnika, da trenutno u ovoj zemlji sedam Bošnjaka obavlja funkciju ministra, a procent Bošnjaka u državnim organima popeo se s dva posto (2008) na osam posto, te da u ovoj zemlji (izuzimajući Bosnu i Hercegovinu) živi procentualno najveći broj Bošnjaka u regiji”

Procjene trenutnog broja Bošnjaka u Makedoniji kreću se od 30.000 do 50.000, zavisno od izvora. Stanje im najviše određuje (ne)jedinstvo njihovih političkih predstavnika, a od svih manjina u najslabijem su položaju kad je u pitanju zastupljenost u institucijama i javnosti. Pored direktne ili indirektne diskriminacije od strane Makedonaca, postoji isključiv odnos Albanaca kroz Islamsku zajednicu, što bi se moglo, za nadati se, popraviti uključenjem Rijaseta iz Sarajeva. Za Stav govore neki od najangažiranijih i najpoznatijih predstavnika Bošnjaka u Makedoniji