Tih prvih ratnih dana i sedmica Oslobođenje nije zabilježilo niti retka o učinjenom knjigocidu. Ono što očekujemo da ćemo naći na naslovnoj stranici iz tog vremena, nema ni u tragovima, ni u vijestima. Danas zvanično niko od svjedoka tog zločina nema odgovor zašto u arhivama postoje tek jedan televizijski snimak i fotografije Milomira Kovačevića Strašnog. Institut je stradao tri mjeseca prije Vijećnice
U Sarajevu je prije tačno godinu dana na bolji svijet preselio akademik, pisac i profesor Tvrtko Kulenović. Rođen je u Šapcu 9. aprila 1935. godine. Između ostalog, bio je dugogodišnji profesor i profesor emeritus Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, prvi predsjednik PEN-centra BiH, direktor Narodnog pozorišta u Sarajevu, te redovni član Akademije nauka i umjetnosti BiH.
Teme stripova koje je Muminović radio mijenjale su se sa sistemima u zemlji. Talent i ljubav prema stripu doveli su ga u zgode i nezgode kojih se sada kao penzioner s osmijehom sjeća. Muminović je ispisao tomove o bosanskohercegovačkom stripu i spada u doajene devete umjetnosti.
Danas se navršavaju dvije godine od smrti Affana Ramića. Iako Sarajevo često optužuju da ne oprašta ničiji uspjeh, priča o majstoru kista kazuje drugačije
Svjedočanstva savremenika, onih koji su sazrijevali i oblikovali se u istom vremenu, neprocjenjiva su u razumijevanju rada nedavno preminulog akademika i slikara Affana Ramića. Za čitaoce Stava, prvih susreta koji su kasnije utjecali na djelo majstora kista, prisjetio se istaknuti bosanskohercegovački historičar umjetnosti i likovni kritičar prof. dr. Ibrahim Krzović
