fbpx

Ove se godine navršilo 150 godina od rođenja Džemaludina ef. Čauševića, muslimanskog prosvjetitelja, reformatora, vjerskog lidera, reisul-uleme bosanskohercegovačkih i jugoslavenskih muslimana, alima koji je najsnažnije i najodlučnije zastupao obnovu muslimanskog vjerskog i društvenog života. Pa iako je prošlo toliko vremena od njegova rođenja i vremena u kojem je djelovao, nekad se čini da su još uvijek aktuelna neka od pitanja o kojima je on raspravljao. Nijedan naš reisul-ulema nije imao tako buran život kao Mehmed Džemaludin Čaušević

Zagovarao je depolitiziranu Islamsku zajednicu i škole koje će biti isključivo hramovi prosvjete. U maju 1930., na vlastiti zahtjev, odlazi u mirovinu. Ostatak života proveo je radeći na prijevodu Kur’ana s Muhamedom Pandžom, koji je objavio 1937. godine. Preselio je 28. marta 1938. godine.

Razmatrajući djelovanje Džemaludina Čauševića u ondašnjem povijesnom kontekstu, na vertikali povijesti socijalne, političke, kulturne i vjerske misli u Bosni i Hercegovini, primjećujemo da je on bio jedna od najznačajnijih ličnosti tog razdoblja, praveći snažne iskorake koji su od presudnog značaja za muslimansku i bošnjačku egzistenciju tog vremena

U Arapuši, na mjestu gdje je nekada stajala rodna kuća reisa Džemaludina Čauševića, gradi se spomen-kuća. Na poštovanje jednom od najznačajnijih Bošnjaka i Bosanaca u historiji ove zemlje