Slavljenje Dana škole i Savindana po nastavnom planu i programu Prve osnovne škole u Srebrenici nije rezervirano isključivo za srpsku djecu pa da Bošnjaci budu diskriminirani, već je direktno okrenuto protiv Bošnjaka, čime su oni ugroženi.
Osnovno obrazovanje u Kiseljaku uređeno je tako da postoje škole koje rade po hrvatskom planu i programu i škole koje rade po bosanskom planu i programu, dakle, škole za hrvatsku i škole za bošnjačku djecu. Razlike između ovih škola izrazite su. Škole za hrvatsku djecu uređene su, imaju svu potrebnu infrastrukturu i najmoderniju opremu, dok u školama za bošnjačku djecu prokišnjavaju krovovi, nema adekvatnih sportskih sala, općenito, premalo je prostora. Ali ono što bošnjačke škole krasi jesu učenici, mnogo njih, dok hrvatske muku muče s ispunjavanjem pedagoških standarda u pogledu broja učenika
Roditelji bošnjačke djece tražili da se promijeni predsjednica Savjeta roditelja, te da se govori o problemima, a roditelji srpske nacionalnosti napustili su sastanak. Roditelji bošnjačke nacionalnosti koji su ostali na sastanku izabrali su Mirnesa Zahirovića za novog predsjednika Savjeta roditelja umjesto Ljiljane Stevanović
U Kiseljaku djeca Bošnjaka i Roma uživaju nejednak tretman u odnosu na djecu Hrvata. Zgrada OŠ “Kiseljak 1” u očajnom je stanju iako nastavu u njoj pohađa ukupno 757 učenika. Djeca nemaju adekvatne uvjete za učenje. Namještaj je dotrajao, krov prokišnjava, uništeni su zidovi, toalet. Prostora nedostaje, a tek od ove jeseni mogu koristiti fiskulturnu salu. U zgradi se izvodi i nastava isturenih srednjoškolskih odjeljenja iz Fojnice, jedina veza i način da srednjoškolci iz Kiseljaka pohađaju u svojoj općini nastavu na bosanskom jeziku
Borbom povratnika, roditelja djece iz Kozarca, iniciran je i potpisan još uvijek važeći Privremeni sporazum o zadovoljavanju posebnih potreba i prava djece povratnika. U njihovoj se školi, od prvog dana povratka pa do danas, uprkos svim pritiscima i naredbama, govori i uči bosanski jezik. Možda se formula uspjeha ovih ljudi upravo krije u činjenici da oni nikada sebi nisu ni postavljali to besmisleno povratničko pitanje: Zašto tražiti da budeš prihvaćen u sredini koja je ustvari tvoja
