fbpx

„U ratu se država rušila, a u miru se izgrađuje. Na nama je da govorimo istinu i gradimo državu Bosnu i Hercegovinu. Država danas ovdje funkcioniše. Gdje god imate stećke i ovakva spomen obilježja, a imamo ih po cijeloj Bosni i Hercegovini, niko nema pravo govoriti da mu je Bosna i Hercegovina samo rodno mjesto“, kazao je Bojčić.

Položaj sela, smještenog na obroncima planine Crvanj, udaljenost od značajnijih puteva i u vrijeme socijalističke vlasti bili su argumentacija općinskoj administraciji da ih izostavi iz planova. Budući da su povratničko mjesto, asfaltiranje puta ni nakon rata nije bilo u planovima, a onda je sve to promijenio Senaid Pajević, uspješan poslovan čovjek u Njemačkoj.

Na današnji dan navršava se ravno 150 godina od rođenja dr. Safvet-bega Bašagića, rođenog 6. maja 1870. godine u Nevesinju. Bašagić je jedna od temeljnih figura u cjelokupnoj novijoj povijesti Bošnjaka i Bosne i Hercegovine, priopćili su danas iz Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ u jednom u nizu tekstova koje su objavili povodom ove važne obljetnice na njihovom online magazinu „Biserje“. Bašagić je bio znameniti bošnjački pisac te snažno angažirani kulturni, naučni i društveni poslenik, odnosno jedan od začetnika novije bošnjačke književnosti, prvi bošnjački doktor nauka i začetnik bošnjačke književne, kulturne i društvene historiografije, a bio je i potpredsjednik te predsjednik Bosanskog sabora. Također, Bašagić je jedan od utemeljitelja i prvi predsjednik društva „Gajret“ osnovanog 20. februara 1903. godine, društva koje je preteča i pravni prethodnik današnje Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“. Kako su priopćili iz BZK „Preporod“ veliki jubilej svog prvog predsjednika namjeravali su obilježiti nizom kulturnih, naučno-obrazovnih i izdavačkih programa i projekata, a što su, nažalost, aktivnosti koje su morale biti odgođene s obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju. U datim okolnostima, a u čast njegovog rođenja, Safvet-bega Bašagića prigodno su se, među ostalim, prisjetili objavljujući njegovu pjesmu „Nevesinju“ objavljenu u zbirci "Trofanda iz hercegovačke dubrave" 1896. godine.

Jedan dio nevesinjskih Bošnjaka i Hrvata koji su se sklonili od četničkih napada u Kasabu vijest o oslobađanju Mostara i Nevesinja dočekali su s radošću i izašli na ulice da dočekaju partizane. Međutim, dojučerašnjim četnicima izmaklo je “oslobađanje” Mostara pa im je Vlado Šegrt, komandant 10. hercegovačke udarne brigade, na 24 sata dao da “oslobode” Nevesinje, odnosno da rade šta im je volja

“Zločini iz protekle agresije podsjećaju nas na ‘Prvu pušku’ 1875. godine, na ‘Drugu pušku’ 1941. godine, podsjećaju na sve tegobe koje je bošnjački narod trpio u doba Kraljevine Jugoslavije, na hajduke i komite koji su prelazili državne granice i pljačkali ovaj lijepi i pitomi kraj, na one koji su u ta vremena palili i ovu kljunsku džamiju. Radi se o kontinuitetu i stvari moramo sagledavati u cjelini”, kazao je mostarski muftija Salem-efendija Dedović

Samoproglašene najutjecajnije dnevne novine u BiH su rodnu kuću Safveta-bega Bašagića, pogrešno tumačeći riječi nevesinjskog glavnog imama, proglasile vakufom i domislile neriješene imovinsko pravne odnose između Islamske zajednice i ko zna koga još. U napuhavanju željenog naslova porodica Ćorić kao da se željela potpuno zaobići i minimizirati

Dok smo razgovarali s Ahmedom Čolićem i njegovim prijateljima, teško se bilo oteti utisku kako je cijeli ovaj kraj uoči rata vrvio od života i ne prisjetiti se s kolikom se ljubavlju odnosilo prema svakom pedlju obradive zemlje. Upravo taj dio Nevesinjskog polja, srednjovjekovno naselje Konac Polje, važio je za najplodniji i najkvalitetniji

Visok postotak izlaznosti srpskog stanovništva, koje se, nakon referenduma o 9. januaru, opredjeljivalo za Dodika ili za Savez za promjene, nenadano je podigao cenzus. U Nevesinju su Bošnjaci bili najbliži osvajanju mandata – SDA je dobila 149 glasova. U Gacku su dobili tek 96 glasova, a zbog 71 glasa podnijet će žalbu CIK-u jer smatraju da su za toliko zakinuti izbornim inženjeringom

Čitajte najnovije objave na novom STAV web portalu klikom na link!