“Nama je u interesu, a ta se ideja provlači od osnivanja ove TV stanice, da predstavimo makedonskom narodu bošnjačku kulturu i bošnjačke običaje, kao i bosanski jezik. Htjeli smo da zadržimo naš narod tu gdje jeste, kako ne bi emigrirao u druge kulture. Moramo znati ko smo i šta smo, odakle potječemo i koji su nam korijeni. Prema ovom planu, još uvijek djelujemo”
Procjene trenutnog broja Bošnjaka u Makedoniji kreću se od 30.000 do 50.000, zavisno od izvora. Stanje im najviše određuje (ne)jedinstvo njihovih političkih predstavnika, a od svih manjina u najslabijem su položaju kad je u pitanju zastupljenost u institucijama i javnosti. Pored direktne ili indirektne diskriminacije od strane Makedonaca, postoji isključiv odnos Albanaca kroz Islamsku zajednicu, što bi se moglo, za nadati se, popraviti uključenjem Rijaseta iz Sarajeva. Za Stav govore neki od najangažiranijih i najpoznatijih predstavnika Bošnjaka u Makedoniji
Ismet Ramičević, skulptor koji živi i radi u Makedoniji. Profesor je na Akademiji likovnih umjetnosti. Uz Ferida Muhića i jedini Bošnjak uvršten u enciklopediji Makedonske akademije nauka i umjetnosti. U svojoj karijeri imao je preko dvadeset samostalnih izložbi širom svijeta i jedan je od najznačajnijih modernih skulptora i umjetnika uopće u Makedoniji
Nakon što još vladajući VMPRO-DPMNE nije okupio većinu za formiranje Vlade, makedonski predsjednik mandat za sastav Vlade odbio je dati opozicionoj partiji SDSM, odnosno njenom lideru Zoranu Zaevu. Ovakav potez predsjednika Ivanova osudili su predstavnici EU, ali to nije pomoglo da Makedonija dobije novu Vladu
“Bošnjaci poznaju Albance preko srpske vizure, a Albanci iz Albanije znaju o Bošnjacima preko neke hrvatske vizure. Više poznaju Hrvate i Crnogorce negoli Bošnjake. Mislim da je to stvar Bosne i Hercegovine i Albanije, kao dviju država koje bi trebale raditi puno na međusobnim odnosima, jer ovako kako je sada, to je velika neizbalansiranost, čak bih rekao i na razini Balkana da nema takvih nacija koje se toliko ne poznaju između sebe”
