Da bi se čovjek otkrio, mora se ponekad i izgubiti
Prije nego ovo počnete čitati, za potpuni doživljaj pustite album OK Computer od grupe Radiohead
Prije nego ovo počnete čitati, za potpuni doživljaj pustite album OK Computer od grupe Radiohead
Kad se upotrijebi na pravom mjestu i u pravom trenutku, ova sintagma isključuje sva moguća potpitanja, ona jednostavno poput oreola zablista oko čela onog koji je njome označen i time se obično završavaju i moguće prepirke ili nesporazumi, jer onaj koji je označen kao potkovan u takvom razgovoru više nema šta tražiti
Grad Prozor svojevremeno je imao čak četiri džamije, od kojih su danas uspravne dvije, a dvjema se ne zna ni za trag. Jedina u stalnoj funkciji jeste Nuhefendića ili Čaršijska džamija, koja je podignuta 1700. godine sa sahat-kulom nedaleko od nje. U ratu je doživjela devastiranja, ali je opstala. Hadži Nesuhova ili Mahalska džamija obnovljena je prethodnih godina. Prvi se put spominje 1604. godine. Ona je u funkciji tokom ramazana
O posebnom odnosu Bošnjaka prema Ehli-bejtu svjedoče brojne kulturne forme prisutne u našoj tradiciji: od levhi u starim bosanskim džamijama na kojima su, pored imena četverice pravovjernih halifa, uvijek ispisivana i imena dvojice Poslanikovih, a.s., unuka (hazreti Hasana i hazreti Husejna); preko zastupljenosti ehlibejtskih imena među Bošnjacima, prigodnog obilježavanja Dana ašure i sjećanja na Kerbelu, pa sve do iskazivanja beskrajnog poštovanja i neizmjerne ljubavi prema odabranoj porodici u stihovima bošnjačkih divanskih pjesnika. Ne treba zaboraviti da su i neke bošnjačke porodice krvno vezane za Poslanikovu, a.s., lozu, o čemu svjedoče arhivski dokumenti iz osmanskog perioda. Ovo je priča o njima, kao i o načinima iskazivanja ljubavi i poštovanja prema Ehli-bejtu u bošnjačkoj kulturi
Pozicija Katara paradoksalna je, često čak kontradiktorna, ali to je ono što je čini prilično nezavisnom za jednu malu zemlju. Ako podlegne utjecaju svog moćnijeg susjeda, koji sigurno za svoju najnoviju ofanzivu ima zeleno svijetlo službenog Washingtona, sukob s Iranom mogao bi postati neminovan
Safet Softić, potpredsjednik SDA i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH
Blaž Slišković, nekada veliki nogometaš, u poratnim godinama neuspješan selektor nogometne reprezentacije BiH i nekoliko klubova iz inostranstva, u euforiji nakon osvajanja svog prvog trofeja u trenerskoj karijeri, sablaznio je ovdašnju javnost izjavama o Zrinjskom i Veležu, tvrdeći, između ostalog, da mu poznatiji mostarski klub “nikada ništa nije dao”. Stav piše o tome zašto Sliškovićeve izjave, zapravo, nisu iznenađenje za one koji ga malo bolje poznaju
Prije nekoliko dana, Dušan Šehovac, sociolog i osnivač Demokratske inicijative sarajevskih Srba, objavio je članak pod naslovom "Zašto ratni sukob u Prijedoru i danas medijima u FBiH služi da bi se ubijala istina?, u kojem, između ostalog, brojku od 3.178 ubijenih prijedorskih civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti ocjenjuje kao ideološki i nacionalistički podatak. Prijedorčanin, historičar Jasmin Medić u tekstu za Stav reagira na ovaj Šehovčev članak
Bez obzira na to što smo svjedočili da jednake ljepote može biti u simfoniji kujundžija koliko i u onoj Mozartovoj. Ili što su naši mostarski zapadni susjedi u svojoj avliji uz simfoniju slušali kako se Kosačom na kraju ori: Ya Allaah, jednako lijepo kao i sve do tada. Uviđam još da je na Kosači polupan dio bosaničnog natpisa “Herceg Stjepan Kosača” (a ISIL nije preuzeo odgovornost), na kojem je do jučer, na veliku bruku, pogrešno bilo napisano Stjepanovo ime, pa se moglo reći da Hrvati ne znaju bosančicu, ili su se pravili da ne znaju, pri čemu su se sigurno pravili da ne znaju da je Stjepan veliki vojvoda rusaga bosanskoga
“Danas je dovedeš na gotovo i, ha mali problem iskrsne, veli ona: ‘Odoh ja babi!’ Eto, jesam li u pravu, vi recite, znate bolje od mene kako to danas hoda, ja samo pričam onako kako vidim”