Šta će našoj zajednici poručivati i kakve će joj pouke slati ti spomenici jednog dana kada više ne bude živih učesnika ili onih koji se makar iole sjećaju perioda Agresije? Kakav će se identitet formirati na osnovu toga? Izgleda da “nadležni i odgovorni” ovoga nisu bili svjesni pa se ovo pitanje prepustilo lokalu, što je stvorilo opasan intelektualni vakuum, koji je vrlo brzo popunjen od vanjskih centara, a oni bi željeli, u skladu s vlastitim ideološkim agendama, oblikovati i spomeničku i kulturu sjećanja bošnjačkog naroda