fbpx

Niti ovakav “historijski sporazum”, niti kičasta dekoracija u Bijeloj kući, niti vrsta stolova za kojima su sjedili Trump, Vučić i Hoti na američke i svjetske medije nisu ostavili nikakav dojam. Možda baš zato što je taj politički i svaki drugi kič kao takav i prepoznat. Kič je, po definiciji, ono što se gradi da jeste, a nije. Niti je historijski, nije čak niti sporazum, osim u ekstenzivnim tumačenjima Trumpove administracije, koja je snažno poremetila pravila međunarodnih odnosa (od unilateralnog povlačenja iz iranskog nuklearnog sporazuma, do unilateralnog preseljenja Ambasade u Jeruzalem, do nametanja apsurdnog prijedloga mirovnog sporazuma Palestine i Izraela, pa do infantilnog rječnika čak i u državnoj komunikaciji)

Možda ružno zvuči, ali situacija s virusom korona u Italiji ide u prilog bosanskohercegovačkim firmama koje su radile na Kosovu do 2018. godine. Naime, italijanske firme su nakon povlačenja naših kompanija s kosovskog tržišta zbog taksi zauzele njihove pozicije. Sada će se, vjerovatno, italijanske firme morati povlačiti zbog virusa korona, a bosanskohercegovačke će se vratiti na svoje prijašnje pozicije nakon što Priština ukine takse na uvoz robe iz Bosne i Hercegovine

Bosanskohercegovački političari do danas, osim deklarativnog i osobnog djelovanja pojedinca, gotovo ništa nisu uradili za kosovske Bošnjake. Vječiti izgovor je “institucionalna prepreka”. Postoje i drugi načini kako pomoći kosovskim Bošnjacima, koje, nažalost, bosanskohercegovačka bošnjačka elita ne primjenjuje. Ima se utisak kao da Bošnjaci Kosova ne postoje ili je, pak, to neki izmišljeni narod bez matične države

Školuju se na bosanskom, srpskom i albanskom jeziku. Prema popisu stanovništva 2011. godine, u Srbiji (bez Kosova) je živjelo 7.767 Gorana. Prema procjenama, Gorana ima više od 60.000. U Gori ih trenutno živi i radi između 6.000 i 8.000. Gorani su se do 1991. godine nacionalno izjašnjavali u popisima kao Muslimani. Pod utjecajem manipulacija kojima su bili izloženi od Miloševićevog režima, Srpske akademije nauka i umetnosti i Beogradu poslušnih kadrova rodom iz Gore, geografska odrednica Gorani pretvorena je u nacionalnu komponentu i preko noći stvorena novokomponirana nacija Goranci. Cilj je bio da se Gorani vještački i neprirodno odvoje od muslimanskog (bošnjačkog) nacionalnog korpusa i tako oslabe i podjele muslimanski (bošnjački) narod

Za tri zastupnička mjesta rezervirana za Bošnjake borile su se Nova demokratska stranka na čelu s Emilijom Redžepi, koalicija Vakat, koju čine Demokratska stranka Bošnjaka, Demokratska stranka Vatan i Ujedinjena stranka Bošnjaka, te Stranka demokratske akcije. Koalicija Vakat dobila je dva zastupnička mjesta, a NDS jedno. U ovom trenutku zna se da će zastupnik NDS-a u Parlamentu Kosova biti Emilija Redžepi, čiji će to biti četvrti mandat. Za koaliciju Vakat još se ne zna tačno, ali su pretpostavke da je najviše glasova dobio Rasim Demiri, lider Demokratske stranke Bošnjaka i donedavni ministar za regionalni razvoj u Vladi Kosova, te da će njemu pripasti jedno od zastupničkih mjesta koalicije Vakat u Parlamentu Kosova. Drugo mora pripasti ženskoj osobi koja bude imala najviše glasova, što je, po svemu sudeći, Duda Balje, koja je već tri mandata zastupnica u Parlamentu Kosova, a ovim izborom to bi bio njen četvrti mandat

U cilju stvaranja uvjeta za institucionalizaciju saradnje, ovo pitanje bilo bi potrebno staviti na dnevni red javne rasprave na Kosovu radi potpunijeg ostvarivanja interesa, potvrđivanja identiteta i pripadnosti. Naravno, nemoguće je realizirati dobru saradnju bez koordinacije s bošnjačkim kulturnim, društvenim, znanstvenim, nevladinim, političkim i vjerskim institucijama i organizacijama iz BiH, kao i istaknutim javnim djelatnicima i pojedincima iz bošnjačkog korpusa u BiH, ali i s dijasporom i uopće Bošnjacima u regiji

Bošnjački prosvjetni kadar uključio se u izradu planova i programa iz četiri predmeta nacionalne grupe. Neki autori uradili su i dio udžbenika iz predmeta koji se koriste u obrazovanju na bosanskom jeziku. Manji dio udžbenika koji se koriste u osnovnim školama na Kosovu za nastavu na bosanskom jeziku je iz Bosne. Nažalost, problem danas predstavlja činjenica da u srednjim i višim školama nema udžbenika. Bio je samo jedan uvoz udžbenika iz Bosne za srednje škole u školskoj 2015/2016. godini. I još jedan, veoma važan problem jeste odliv i osipanje broja učenika, uglavnom zbog odlaska s roditeljima u zapadnoevropske zemlje