Nijemci u Bosni i Hercegovini (1): Od konzulata do njemačke općine u Bosni
Nijemci u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj – nova istraživanja i perspektive; Zbornik radova; Institut za istoriju u Sarajevu, edicija Posebna izdanja, Sarajevo, 2015. godine
Nijemci u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj – nova istraživanja i perspektive; Zbornik radova; Institut za istoriju u Sarajevu, edicija Posebna izdanja, Sarajevo, 2015. godine
Bosna i Hercegovina imala je svoj grb i zastavu u srednjem vijeku kao banovina, a poslije i kao kraljevina; onda je osmanskim osvajanjem ostala bez obilježja, s tim da su pojedini njeni dijelovi i gradovi imali svoje zastave i koristili ih u borbama; Husein-kapetan Gradaščević također je imao zastavu pod kojom se borio za autonomiju Bosne; postojale su i zastave tokom bosanskohercegovačkog ustanka 1875. godine, kao i tokom otpora austrougarskoj okupaciji; a tokom burnog 20. stoljeća Bosna i Hercegovina čak je četiri puta mijenjala državna obilježja
Knjiga Unutar Bratstva Hazema Kandila govori o velikom društvenom i političkom pokretu Muslimanska braća, kojeg je osnovao Hasan el-Benna u Egiptu 1928. godine. Članovi ovog pokreta decenijama su hapšeni, šikanirani, zatvarani i ubijani, a u očima muslimana širom svijeta uživali su status revnosnih vjernika. Autor ove knjige dobio je priliku da pripadnike pokreta promatra u njihovom prirodnom okruženju punih pet godina, a onda je 2013. godine obavio intervjue s nekim od njih. Tada mu je omogućen pristup dokumentima pokreta iz njihovog ličnog arhiva, a svoja zapažanja u iskustvima s pripadnicima ovog pokreta zabilježio je upravo u knjizi Unutar Bratstva. Ona nam može pomoći da razumijemo zbog čega se reputacija Bratstva, uspostavljana tokom osam decenija, srušila za kraće od osam mjeseci. Cilj ove kritičke knjige jeste dati odgovor na pitanje kako su ideje Bratstva osnažile i ograničile ovaj pokret u njegovoj borbi za političku moć Unutar Bratstva, Hazem Kandil; “Bookline”, Sarajevo, 2016. godine; s engleskog prevela: Nazifa Savčić
Sokolarstvo je vještina koja otkriva svoje posebne, neslućene vrijednosti. Tako dimenzije oka sokolova šire svoja značenja. Sokolar je Vir, sudbinom izabrani učenik. A sonet me oduvijek zanimao. Od vremena kad je oblikovan, o kojemu pišem u romanu, prošao je dug i zanimljiv put u različitim književnostima
Bobovac je mjesto od izuzetne kulturne i historijske važnosti za Bosnu i Hercegovinu. Najbolji je podsjetnik na dane slavnog Bosanskog kraljevstva. Iako je gurnut na marginu društvenog interesiranja, Bobovac svojim znamenitostima nijemo svjedoči o nekim drugim vremenima
Smatra se da je Hazim Šabanović jedan od najistaknutijih i najcjenjenijih osmanista 20. stoljeća ne samo u Bosni i Hercegovini nego i šire. Ugled značajnog naučnika stekao je već svojim prvim ozbiljnijim naučnim radovima. Takvo mišljenje održalo se u naučnim krugovima sve do danas
Knjiga Unutar Bratstva Hazema Kandila govori o velikom društvenom i političkom pokretu Muslimanska braća, kojeg je osnovao Hasan el-Benna u Egiptu 1928. godine. Članovi ovog pokreta decenijama su hapšeni, šikanirani, zatvarani i ubijani, a u očima muslimana širom svijeta uživali su status revnosnih vjernika. Autor ove knjige dobio je priliku da pripadnike pokreta posmatra u njihovom prirodnom okruženju punih pet godina, a onda je 2013. godine obavio intervjue s nekim od njih. Tada mu je omogućen pristup dokumentima pokreta iz njihovog ličnog arhiva, a svoja zapažanja u iskustvima s pripadnicima ovog pokreta zabilježio je upravo u knjizi Unutar Bratstva. Ona nam može pomoći da razumijemo zbog čega se reputacija Bratstva, uspostavljana tokom osam decenija, srušila za manje od osam mjeseci. Cilj ove kritičke knjige jeste dati odgovor na pitanje kako su ideje Bratstva osnažile i ograničile ovaj pokret u njegovoj borbi za političku moć Unutar Bratstva, Hazem Kandil; Bookline, Sarajevo, 2016. godine; s engleskog prevela: Nazifa Savčić
Enver Kazić od rane mladosti mujezinio je u džamijama Rogatice. Upamtio je svih sedam džamija koje su u gradu postojale do Drugog svjetskog rata. Poslije je postao mujezin Arnaudije, jedne od dviju preostalih rogatičkih džamija. Posljednji je zaključao ovu džamiju u junu 1992. godine, nakon čega je gledao kako tenk uništava 450 godina historije. Petnaest godina poslije, prvi je otvorio Sudžuadinovu džamiju, jedinu obnovljenu nakon agresije na BiH, iz koje i danas, u sedamdesetdevetoj godini, na namaz poziva bošnjačke povratnike
Amina Šiljak-Jesenković, “Odrazi ljubavnih mesnevija u stihovima bošnjačkih divanskih pjesnika”, Orijentalni institut u Sarajevu, 2016. godine
Teško je povjerovati da su u ovom mjestu rođene ličnosti koje je historija zapamtila kao najznačajnije državnike velikog Carstva. Kroz Sokoloviće, nekada presjecište puteva i nezaobilazno mjesto odmora, više ne prolaze ni putnici namjernici. A putnika je u Rudom više nego Bošnjaka. Od prijeratnih tridesetak posto, vratilo ih se svega 2,5 posto