fbpx
  • Hamza Ridžal
    • (Page 28)
Hamza Ridžal
145Društvo
Ime mi je Ahmed Nurudin

U maglovitim dubinama kolektivnog pamćenja nerijetko ostanu zaboravljeni velikani, a sjećanje na njih baštini tek uži krug njihovih poznanika i poštovalaca, iako su svojim životima, obrazovanošću i djelima zavrijedili visoko poštovanje i zadužili generacije koje dolaze. Jedan od takvih jeste i šejh Ahmed ef. Mešić iz Tuzle. Bio je izuzetno učen čovjek u vrijeme kada je vladala opća nepismenost. U vrijeme kada su se brojne generacije tek opismenjavale, šejh Mešić govorio je i prevodio s više stranih jezika, najviše s perzijskog, arapskog i turskog. Njegovi prijatelji i poznanici svjedoče da je bio poseban u svakom pogledu

144Društvo
Diverzantski odred “Dido”: Kakvi su to momci bili

Svakog 4. decembra od 1993. godine do danas pripadnici Diverzantskog odreda “Dido”, uz svog komandanta brigadira Seada Rekića i saborce iz drugih jedinica, okupe se na Brezovači u podnožju Igmana kako bi odali počast dvojici poginulih boraca Armije Republike Bosne i Hercegovine: Adnanu Došliću i Samiru Bećiroviću. Ekipa časopisa Stav ove je godine boravila s njihovim saborcima, bilježeći kazivanja o dvojici mladića koji se nisu štedjeli u borbi za odbranu BiH

144Društvo
Udruženi zadušnički poduhvat

Žrtve udruženog zločinačkog poduhvata, na čijem je čelu, između ostalih, stajao i zločinac Praljak, ni jednom riječju nisu spomenute na misama zadušnicama za njegovu dušu. Gledano isključivo iz pozicije katoličanstva, nije li Praljku potrebna zadušnica i zbog zlodjela za koja je odgovoran? Katolička crkva mogla bi reći da ne priznaje zemaljski sud već onaj nebeski, no, zna li svećenik u Zagrebu kako sudi Bog i ima li uvid u tajnu Božijeg oprosta i ljudskog pokajanja? Misli li možda Crkva u Hrvata da je Isus bio Hrvat? Misli li Crkva u Hrvata da su Bošnjaci koji su ubijani i mučeni za vrijeme Praljkovog zapovijedanja HVO-om manje ljudi, da ne zaslužuju milosrđe, da njihova patnja i žrtva nije dostojna bilo čijeg pokajanja

143Društvo
Babilonska e-biblioteka Bosne i Hercegovine

Znanstveni portal Bošnjačkog instituta – Fondacije Adila Zulfikarpašića jeste online znanstveno-istraživački repozitorij koji objedinjuje znanstvenu i kulturnu produkciju bosanskohercegovačkih autora iz Bosne i Hercegovine i inostranstva, te inostranih autora koji su pisali o Bosni i Hercegovini. Riječ je o jedinoj bazi podataka ove vrste u Bosni i Hercegovini

143Historija
120 godina od rođenja Milivoja Mirze Malića

U prostorijama Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu promovirana je 22. novembra knjiga Milivoj Mirza Malić i Fevzijev “Bulbulistan” na Univerzitetu Sorbonne. Izdavač ove vrijedne publikacije, Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka, i ovim projektom potvrđuje da je riječ o naučnoj instituciji kadroj prepoznati praznine u našem kulturnom pamćenju i podsjetiti nas na nesvakidašnje naučne i kulturne pregaoce kojima bošnjačka kultura mnogo duguje. Jedan od takvih svakako je i Milivoj Mirza Malić, Hrvat koji je prešao na islam 1922. godine, a 1935. iskoristio posljednje dana svog kratkog života da na čuvenom Univerzitetu Sorbonne odbrani doktorsku disertaciju o Bulbulistanu Fevzije Mostarca, jedinom kompletnom prozno poetskom djelu na perzijskom jeziku koje je napisao neki stranac. Zahvaljujući Maliću, Bulbulistan je preveden na francuski skoro četrdeset godina prije nego što ga je 1973. godine na bosanski jezik preveo Džemal Ćehajić

142Kultura
Irfan Horozović, dobitnik književne nagrade “25. novembar”: U književnosti postoji vječita mladost i ona će donijeti svoje voće
140Kultura
Ne treba Sidranu P.E.N., nego P.E.N. nasušno treba Sidrana
139Sport
Sport u kojem su tehnika i mentalna snaga podjednako važni
139Društvo
U Sarajevu je od 1996. godine sagrađeno samo 45 džamija

U Sarajevu (općine Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad) trenutno je 125 džamija, od čega ih je u Starom Gradu 67, u općini Centar 20, u Novom Sarajevu 12 i u Novom Gradu 26. Do 1996. godine u Starom Gradu bile su 62 džamije, u općini Centar bilo ih je 13, u Novom Gradu tri, a u Novom Sarajevu samo dvije

138Kultura
Pjesnik prirode preveden na engleski jezik

“Alija Dubočanin je čovjek koji se nikada nije borio za afirmaciju vlastitog književnog djela. U našim postkonfliktnim uvjetima došlo je do nečega što osjećamo kao poremećaj etičkih, društvenih i moralnih vrijednosti, pa i do radikalnog izvrtanja ljestvica vrijednosti u većini oblasti ljudskog djelovanja. Stoga u prvim redovima nisu oni koji su najbolji, već su oni skrajnuti ili ih ne vidimo nikako. Alija Dubočanin jedan je od takvih i mi trebamo učiniti sve da svijet čuje za njega i za vrijednost njegove poezije”, kazao je Abdulah Sidran