Ispitivanja raspoloženja birača pokazuju da su HDZ, koji na izbore izlazi samostalno, i SDP-ova koalicija Restart gotovo izjednačeni. Ovisno o metodi i uzorku, ankete pokazuju razlike koje odudaraju do tri posto, ali trendovi pokazuju uglavnom izjednačenu utrku u kojoj bi svaki glas mogao biti važan. Pojava Miroslava Škore i njegovog Domovinskog pokreta dodatno komplicira situaciju, i to prvenstveno za HDZ
Taj 26. maj prevratničke 1990. godine ostat će ubilježen kao dan osnivanja SDA, ne samo kao stranke Bošnjaka i njihove javne, jasne i nedvosmislene političke deklaracije u uvjetima vrlo brzog raspada Jugoslavije već kao prve građanske i demokratske stranke koja nije nastala tek pukom transformacijom monopolističkih institucija jednostranačkog režima, kao što su negdje u isto vrijeme nastale Liberalna stranka iz Saveza socijalističke omladine, Demokratska socijalistička stranka iz Socijalističkog saveza radnog naroda ili Stranka demokratskih promjena iz Saveza komunista
Dio katoličkih intelektualaca u BiH i Evropi bio je razočaran papinskim izborom Vinka Puljića za vrhbosanskog nadbiskupa usred ratnog vihora, smatrajući ga nedoraslim za tu funkciju, tipičnim crkvenim birokratom koji će se konformistički ulagivati moćnicima. Iz tadašnje perspektive Agresije i opsade Sarajeva, činilo se da je ta ocjena pretjerana. No vrijeme je pokazalo da su njihovi strahovi bili opravdani. Puljić je oduševljeno prihvatio inicijativu da kao najviši prelat crkve u BiH održava mise na Blajburškom polju, koju se predstavljalo kao pomen žrtvama komunizma, što je podvala jer su žrtve završnih operacija i poraća ubijene daleko od tog austrijskog polja
Opet ista neoliberalna logika i opasna geopolitika na djelu. Zapravo se fizička proizvodnja uništava da bi se spasio spekulativni mjehur koji je već prsnuo. Ljudski životi žrtvuju se na oltaru mrtvog božanstva. Liberalna ekonomska politika smanjila je životni standard ljudi širom svijeta u posljednjih 40-ak godina, ne samo u zemljama u razvoju, te time pomogla stvaranju uvjeta za ovu i mnoge druge pandemije koje mogu harati u budućnosti. Istovremeno, propagandom protiv Kine kao novog carstva zla zaziva se rat kao jedna od mogućnosti preživljavanja sistema
Važno je podsjetiti da pismo namjere nije potpisano ne zbog sukoba “etničkih poglavica”, kako to naglašavaju neki opozicijski političari, Predrag Kojović i, iznenađujuće, Zlatko Lagumdžija, već zato što zvaničnici HDZ-a BiH u Fiskalnom vijeću nisu potpisali taj dokument
Politički i socioekonomski efekt nekako ostaje po strani u potopu stalnih vijesti o brojevima zaraženih, umrlih, testiranih u gotovo svim državama svijeta. Globalizam u novoj formi – koronalizma. Čitav svijet globaliziran je zarazom virusom korona, stječe se dojam. No jesu li to jedine objavljivanja dostojne novosti? Ispod radara i mimo interesa javnosti prolaze vijesti o drugim događajima u svijetu
Kako se bolest virusa korona nesmiljeno širi svijetom, a vlade uvode sve više restriktivnijih mjera, moglo bi se reći da smo ušli u doba “korona-ekonomije”, odnosno globalne ekonomije čiji će razvoj ili zastoj diktirati sposobnost čovječanstva da se suoči s ovim izazovom bez presedana. Naime, uz sve opasnosti globalne zdravstvene katastrofe zbog nemogućnosti velikog broja, čak i najrazvijenijih nacija da se bore s pandemijom, virus korona predstavlja i izazov čovječanstvu da se posveti ekonomskom razvoju baziranom na finansiranju naučnih i tehnoloških dostignuća s ciljem uspješnog savladavanja opasnosti od pandemije
Kriza će pokrenuti spiralu stečajeva, masovnih otpuštanja, osobnih bankrota i veliku ekonomsku depresiju, ne tek cikličku recesiju nakon koje se možemo vratiti na staro. Slijede hiperinflacija zbog mjera centralnih banaka (nulta eskontna stopa) i kreiranje novca ni iz čega, nemiri, porast kriminala i društvenog nasilja, civilizacijski regres kakav čovječanstvo dugo nije iskusilo. Za to je jedini moguć odgovor: potpuna promjena finansijske i ekonomske arhitekture. A za to je, međutim, potreban politički i idejni konsenzus koji se ne vidi niti kao slabašno svjetlo na kraju tunela
ek je 16. marta šefica EU Ursula von der Leyen zakazala videosjednicu Komisije na kojoj bi se dogovorilo zatvaranje granica Unije za državljane zemalja koje nisu članice. Istovremeno, razgovarala je s Merkel i Macronom o mjerama, bez ostalih čelnika.
Ustavni sud s troje stranaca osigurač je protiv donošenja odluka koje bi vodile raspadu BiH. Strane sudije, vlast i opozicija RS-a smatraju pristranim Bošnjacima s kojima preglasavaju Srbe i Hrvate u njemu. S tim se slaže najlegitimniji Hrvat Dragan Čović, koji je podržao izbacivanje stranih sudija da bi dobio Dodikovu podršku izmjenama izbornog zakonodavstva po mjeri svoje partije. Zaziva odlazak stranih sudija, iako je to ustavno neutemeljeno, ali uz konsenzus, znajući koliko su u EU alergični na nepoštivanje sudskih odluka.
