fbpx
  • Edib Kadić
    • (Page 8)
Edib Kadić
248KulturaSANDŽAK
Što je u prozi “Vječnik”, u poeziji je “Nestorov pehar”

“Značaj ove zbirke ostat će dugo upamćen, mnogo duže od same nagrade, i mnogo duže nego što živi autor, i mnogo duže nego što publika koja živi u aktuelnom trenutku može to da uprati. Poezija Asmira Kujovića sasvim je avangardna za naš prostor, i to iz više razloga. Postoje različiti elementi koji su prepoznati u ovoj poeziji koji je ističu, a to je da ona bude korak ispred svog vremena. Prisutan je jezički izraz kojim se Kujović sve vrijeme igra. To je ta kaleidoskopska igra svjetlom, to je sistem raspršenog i razbijenog ogledala, to je sistem disperzivnog znanja, disperzivne pažnje, mega i hiperintertekstualne relacije prema različitim kulturalnim nanosima”

248DijasporaDruštvo
Velike proslave u dijaspori za jačanje države i jačanje Bošnjaka

“Mi smo zainteresirani za svaki smislen projekt koji ima veze s našom domovinom i s našim narodom, a koji nije u kontradikciji s našom vjerskom misijom. Svjesni smo širine onoga što u sebi nosi pojam kultura, pojam domovina, pa smo i otvoreni i za dijalog i za saradnju s različitostima. Svjesni smo da se ne možemo zatvarati u geta jer smo u njima osuđeni na odumiranje i propast. I zato je naša ruka pružena svima koji su dobronamjerni i žele komunikaciju. Sretni smo što su nam gosti iz Sarajeva na ovoj manifestaciji popunili jednu prazninu koja se tiče osjećaja ponosa i dostojanstva na Bosnu i na Bošnjake”

246HistorijaKultura
Vizionar koji je često bivao neshvaćen

U utorak, 12. novembra 2019. godine, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu održana je promocija Zbornika radova Alija Isaković i bosanski jezik. Promociju su organizirali Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu i Gazi Husrev-begova biblioteka, a promotori su bili prof. dr. Dževad Jahić, prof. dr. Alen Kalajdžija, prof. dr. Uzeir Bavčić i prof. dr. Alija Pirić

246Društvo
“Hase” na Dan državnosti BiH: Za sve one koji se pitaju šta je to zaista “duh Sarajeva”

“Jedne je prilike Hase hodajući ulicom naišao na svog komšiju u lošim, iznosanim cipelama; zastao je, skinuo svoje cipele i poklonio ih tom čovjeku, a on se bosonog vratio kući. Naišao sam i na priču da su neki momak i djevojka stajali ispred izloga bivše robne kuće ‘Sarajka’. Momak je govorio djevojci da bi kupio neko odijelo koje su zagledali, ali kako za to nema para. Prolazeći tuda, taj je razgovor čuo Hase, uveo je mladića u 'Sarajku' i kupio mu odijelo. Mirsad Fazlagić s pravom je u filmu rekao da je Hase bio majka gladnih ljudi”

245Društvo
Električni romobil, trend kojem nije mjesto na trotoaru

Kantonalni zakon u Sarajevu zabranjuje “kretanje bicikla i mopeda na površinama koje su namijenjene za kretanje pješaka, kao i električnih balansirajućih skutera na jedan ili dva točka”. “Ako postoje biciklističke staze, vozači električnih romobila moraju i dužni su ih koristiti, i to desnim dijelom izgrađene staze. Ako ne postoje, onda moraju voziti desnom ivicom kolovoza saobraćajnice kojom se kreću”, ističe Sarajlić

244Kultura
Sevdalinka je kulturno blago i država je treba zaštititi

U onom momentu kada sam počeo da radim knjigu s notnim zapisima sevdalinki i kada sam studiozno prišao toj materiji i detaljno je izanalizirao, tek tada sam došao do spoznaje da je to daleko veće blago nego što ljudi uopće mogu da zamisle. Toliko bogatstvo muzičkog kolorita, melodijskih linija, harmonskih sklopova, modulacija, ornamentike ne posjeduje ni jedna druga tradicionalna muzika na svijetu”

243Društvo
Neki to zovu muzejom: U “Muzeju ratnog djetinjstva” nećete saznati ko je ubijao djecu Sarajeva

A muzejski eksponati ne bi trebali biti tu zbog ljudi koji tačno “znaju kako je kad rokaju granate”, već upravo zbog onih koji to ne znaju. Ne bi trebali biti tu ni zbog onih kojima je sasvim jasno ko je bio agresor, a ko žrtva, ko su zločinci i iz kojeg naroda dolaze, od čijih je ruku hiljade djece ubijano, ko je uzročnik patnje djece opkoljenog Sarajeva. Brojni turisti koji posjećuju Muzej ratnog djetinjstva u Sarajevu ne mogu saznati ove informacije iz tekstova koji se nalaze pored muzejskih eksponata, niti mogu dobiti uvid u ono što se stvarno dešavalo djeci tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Ne mogu saznati ni da je bila agresija; tu riječ nismo mogli pronaći

242Društvo
A dokle vi znate računati napamet

Sabiraju, oduzimaju, množe i dijele mala djeca, i to sve bez digitrona, papira, olovke ili bilo kakvog drugog pomagala. To uključuje brojeve od jednocifrenih do četverocifrenih. Ova metoda može se koristiti u školi, jer mi nakon izvjesnog vremena, nakon što djeca savladaju sve ove operacije na abakusu, učimo djecu kako da vizualiziraju abakus. Samom njegovom vizualizacijom oni mogu izračunati duži niz brojeva napamet”

242DruštvoHistorija
“Čovjek-institucija” koji je zadužio Bošnjake

“Kada pogledamo trenutnu situaciju na prostoru Bosne i Hercegovine, vidimo da imamo sveukupno četiri ili pet ljudi u oba entiteta i distriktu koji se bave folkloristikom. A kada znamo da su svi oni 'proizvedeni' upravo u kabinetu profesora Maglajlića, onda vidimo da je to grupa pojedinaca koja nastavlja taj zamah bavljenja folkloristikom i usmenom književnošću, prije svega Bošnjaka, a onda i ukupnom usmenom književnošću na prostoru Bosne i Hercegovine”

241DruštvoHistorija
Džamija Rogo-zade, turbe i mezaristan: Mjesto gdje se želje ostvaruju

Prenosi se da je ovu možda i najmanju sarajevsku džamiju narod i izvan njenog džemata posjećivao od njenog postanka. O samom njenom nastanku Vejsil Ćurčić piše kako je oko 1000. godine po Hidžri u Sarajevu živio hadži Mustafa Grlica, te da je imao svoje vinograde i čajire. “Pošto nije imao evlada (potomaka), okrenuo je čajir u vakuf, današnje Grlića Brdo, sjeveroistočno od grada, a vinograd je ostavio i dalje. Kad su došli muhadžiri iz Budima, bio je megju njima i neki muftija hadži Mustafa ef. Rogo, koji je kupio taj vinograd i poviše istoga podigao mahalu, koju i dan danas narod zove Vinograd, dok se zvanično piše Rogo-zade mahala. Više Vinograda ima džamija, tu je ukopat Rogo”