“U žrvnju šovinizma i mržnje satirani su i turcizmi kao bitni elementi leksičkog blaga u našim jezicima. O ovome govori i jedan stari vic. Pitali srbijanskog seljaka ima li u srpskom jeziku turcizama, a on im odgovori: ‘Ama jok, bre’”
Bosne i Hercegovine u Jakarti trenutno realizira i pripremne aktivnosti za posjetu Bosni i Hercegovini predstavnika uglednih turističkih agencija iz Republike Indonezije, s ciljem direktnog uvida u turističku ponudu Bosne i Hercegovine i poduzimanjem konkretnih koraka za realizaciju aktivnosti intenzivnijeg prisustva na turističkom tržištu naše zemlje. Potrebno je naglasiti da je, pored kvalitetne i uspješne promocije turističkih potencijala BiH, neophodno imati kvalitetno i ozbiljno osmišljenu ponudu turističkih usluga”
“To je još jedna od prilika za naše ljude koji su protjerani, koji su iz različitih razloga morali otići s ovih prostora, a i oni koji su istraumirani pa se ne mogu više vratiti, da ih ipak privolimo i dobrim povodom privučemo da dođu na svoje i da prisustvuju barem jednom od tih iftara u ramazanu. To je za nas pretjerano važno, koliko god nam to izgledalo sitno ili malešno, ali svako okupljanje naših ljudi tamo gdje su bili njihovi preci i gdje se većina njih rodila zaista nam je od prevelikog značaja. A pogotovo kad je riječ o mjesecu ramazanu i pogotovo kada je iftar povod za takvo okupljanje”, ističe Remzija ef. Pitić, muftija goraždanski
“Tokom gradnje prolazio sam kroz velika iskušenja, a istovremeno sam znao da se do velikih rezultata ne može lahko doći i to mi je uvijek bilo na pameti. Uvijek sam gledao samo na cilj, ne gledajući prepreke. Molio sam Allaha samo da izdržim sve ovo kako bi se do njega došlo. Kada više nisam znao gdje ću i šta ću, zovnem arhitektu Enesa, on raspetlja te stvari i hajde, nastavi se dalje. A i s njim sam imao nesuglasja. Kad god dođe, nešto se napravi, on mi kaže: 'Nije dobro, može i bolje.' Uvijek može bolje. Nisam to tada razumio, ali sada, kad smo napravili ovu ljepoticu, vidim da je bio u pravu kada je insistirao na detaljima”
“Žalosti me što se u Bosni i Hercegovini Aliji Izetbegoviću nedovoljno priznaje njegov značaj kao intelektualcu i misliocu. Naši ljudi nisu upoznati s njegovim bogatim intelektualnim opusom, a mnogi i dan-danas osporavaju značaj njegove političke uloge tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Mediji nam agresivno nameću osjećaj stida u vezi s našim bošnjačkim identitetom i tradicijom. Porazno je da lik i djelo Alije Izetbegovića ljudi širom svijeta bolje poznaju i više cijene nego što to činimo mi sami”
Načelnik Općine Novi Grad, Semir Efendić, planira projekt kojim će oživjeti veličanstvenu prošlost Sarajeva
Aliju Izetbegovića njegovi savremenici nisu prepoznavali, ali očigledno je Bog imao drugačiji plan s njim. Lik i djelo prvog predsjednika Bosne i Hercegovine ponovo se aktualizira, kako u BiH, tako i širom svijeta. Mislim da je ovo dobra prilika da se istakne velika radna energija koju je moj otac uložio u vlastito školovanje, uz istovremeno podizanje svoje porodice. Istu tu energiju kasnije je pretočio u stvaranje i vođenje države Bosne i Hercegovine, kao i na dugotrajne zatvorske kazne koje je izdržavao ranije, u komunističkom režimu”, rekao je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA BiH i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH
U školi kažu da se svako dijete prihvata kao dragocjeno biće koje je sklono dobru i želi se razvijati i napredovati uz kvalitetno obrazovanje. Dodaju i to da pod pojmom “dobrih ljudi” podrazumijevaju mlade ljude oplemenjene znanjem i vještinama u skladu s vremenom u kojem žive, kao i ljude razvijenog kritičkog mišljenja koji svijet posmatraju iz naučne perspektive
Hundur ostavlja dojam da se čvrsto drži ovog prostora, Tešnja i Bosne, koji su mu uvijek na srcu. Izlagao je u Švicarskoj, Njemačkoj, Turskoj, Mađarskoj, Hrvatskoj i, gdje god se pojavi, za sebe kaže da je Ahmet Hundur Bosanac, Bošnjak, Tešnjak s dna kace i da se to ne može promijeniti. Tako to osjeća da mu je u krvi, u genima. Trudi se biti iskren u poslu, da to što uradi, da to stvarno i osjeća
“1993. godine, kada je prvo izdanje ove knjige izašlo, preko sat vremena trajala je debata na izraelskoj državnoj televiziji o posljedicama koje ona može imati po tadašnja geopolitička kretanja, kao i o tome da li će se muslimanski svijet nakon ove knjige probuditi i aktivirati. Također, na više univerziteta širom zemalja zapadnog svijeta naučnici su se počeli baviti istraživanjem ove generacije, Nuruddina i Salahuddina, odnosno, njihovih učitelja Gazalija i Abdul-Kadira Gejlanija i ostalih. Dok, istovremeno, na našim prostorima, za ovu se knjigu slabo znalo, a slabo se o njoj i pričalo”
