Činjenica da bosanskohercegovačka dijaspora godišnje ulaže oko 1,57 milijardi eura u Bosnu i Hercegovinu govori o njenoj veoma važnoj ulozi u ekonomskom razvoju ove zemlje. Kao najveći ulagač, dijaspora bi trebala mnogo više utjecati na procese u zemlji svog porijekla, ali to nije slučaj. Na izborima 2014. godine pravo glasa iskoristilo je svega 30.000 državljana Bosne i Hercegovine koji žive van granica domovine, što je poražavajući podatak
Dok je čekao prevođenje diplome stečene u Kataru, Maku Selimoviću ukazala se prilika da radi za Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu, u sudskom vijeću broj 1. Ovu ponudu prihvatio je jer je u ovom sudskom vijeću vođen proces protiv sada već presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Selimović je i poslije okončanja mandata u Hagu dobio priliku da se zaposli i trajno ostane u Holandiji, ali je to odbio
Glavni problem jeste u tome što Bosna i Hercegovina nema ministarstvo dijaspore. Nema nikakvu organiziranu maticu iseljenika. Ono što je, također, žalosna činjenica jeste da naše iseljeništvo nije u harmoniji. Postoje ozbiljni animoziteti. Ni toliko godina nakon rata naše iseljeništvo nema jasno definiran stav o mnogim pitanjima i nema jasno definiranog zastupnika. Sve se svodi na to da ima mnogo organizacija koje tvrde da su legitimni zastupnici dijaspore iako je njihov legitimitet, blago rečeno, upitan. Sve su to veoma bitna pitanja na koja se moraju naći odgovori. Ljudi se masovno asimiliraju, upozorava Makarević
“Nažalost, procedura registracije za glasanje u Bosni i Hercegovini jeste i dalje komplicirana. Oni koji se nisu registrirali trebaju na bilo koji način otputovati u Bosnu i Hercegovinu i direktno glasati. Gotovo polovina bosanskohercegovačkih građana živi u dijaspori i mi možemo glasanjem utjecati na promjenu stanja u Bosni i Hercegovini”, kaže Umihana Rašović-Kasumović
Iz želje da djeca koja su rođena u Bosni i Hercegovini ili su iz nje porijeklom, a koja nisu u prilici neposredno se upoznati s prirodnim i kulturno-historijskim znamenitostima BiH, kulturnim naslijeđem, tradicijom, institucijama i životom u BiH generalno, dobiju osnovne informacije, kreiran je projekt “Home, Sweet Home”. Predviđeno je da mladi od 16 do 26 godina organizirano borave u Sarajevu sedam dana
Jednog petka ujutro u kancelariju mi je došao gospodin Berg sa svojim bosanskim prijateljima i domaćinima. Imao je neočekivanu zamolbu – želio je javno prihvatiti islam. Rekao je da mu je želja da to bude još danas, pred džumu
Tribine širom Evrope nemaju za cilj promovirati određenog kandidata, već pomoći pri registraciji što većeg broja državljana Bosne i Hercegovine kako bi mogli iskoristiti svoje pravo glasa. Stoga, nisu utemeljeni navodi o “masovnoj” podršci dijaspore određenim kandidatima
Očekujem da se registrira solidan broj građana koji ranije nisu bili registrirani za izbore u Bosni i Hercegovini. Trebamo promijeniti dosadašnju praksu i razmišljanje i krenuti s aktivnim rješavanjem problema. Mi jesmo dobro integrirana zajednica stranaca u ovoj zemlji, ali smo ipak stranci i trebamo, koliko možemo, pomagati svojoj domovini, kazao je Ahmed Lindov
Osman Sulić bio je jedan od glavnih inicijatora osnivanja udruženja koje će okupiti krajiške borce koji su tokom rata napustili dijasporu i upustili se u neizvjestan dolazak u domovinu. Udruženje je nazvano “Patriote dolaze 92-95”. Prema podacima do kojih je došlo ovo udruženje, u Krajinu je u tom periodu došlo oko 1.309 ljudi, a nezvanično – u Bosnu je došlo njih 1.600
Nedavna istraživanja u Kraljevini Danskoj pokazala su da su mladi iz Bosne i Hercegovine procentualno jedna od najobrazovanijih manjinskih zajednica. Bosanskohercegovačka omladina zainteresiranija je za nastavak obrazovanja poslije završetka srednje škole u odnosu na Dance. Istraživanja su pokazala i da su Bošnjaci najbolje integrirana grupa u Danskoj
