fbpx

Trideseta godišnjica višestranačja u BiH prilika je da se podsjetimo kako je vizija BiH kao demokratske (ne bilo kakve ili jednostranačke) zajednice ravnopravnih naroda i građana, države po svim atributima državnosti, uz reafirmaciju bošnjačkog nacionalnog i kulturnog identiteta u novim okolnostima, koju je Izetbegović sa svojom strankom ponudio, postala temeljnim postulatom od kojeg se, načelno niti danas, u krizi, bolje reći općoj zloupotrebi nekih aspekata i odredbi Dejtonskog sporazuma, nije odustalo. Nije pretenciozno u razmišljanju povezati tri godišnjice, iako se jedna odnosi na ličnost, druga na društveni prevrat, a treća na dalekosežan mirovni sporazum. Sve tri, naime, imaju jednu poveznicu – Aliju Izetbegovića, koji je i u prevratu i u postizanju mira imao ključnu ulogu

Mnogi će, kada im to odgovara, samozadovoljno navoditi prigodne citate prvog predsjednika te ih potom brzo zaboraviti. To mnogo govori o njima, a, nažalost, i o nama; o narodu koji sporo pamti a brzo zaboravlja, o narodu koji podilazi svojim neprijateljima, a ponižava svoje lidere i intelektualce

O svom susretu sa rahmetli predsjednikom Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem i tome kakav je na nju ostavio utisak kao čovjek povodom 17. godišnjice od njegove smrti u razgovoru za Anadolu Agency (AA) govorila je Vesna Domuz, supruga pokojnog komandira Armije RBiH Čedomira Domuza - Bate, vuka s Igmana, nosioca najvećeg ratnog priznanja "Zlatnog ljiljana", "Policijske medalje za hrabrost" i "Ordena zlatnog grba s mačevima"

U knjizi Sjećanja na saradnju s Alijom Izetbegovićem, publiciranoj 2018. godine, Nihad Halilbegović osvjetljava neke manje poznate etape iz života Alije Izetbegovića. Budući da je Halilbegović bio na funkciji sekretara Sekretarijata za narodnu odbranu grada Sarajeva, mnogo je vremena provodio s predsjednikom pa njegova knjiga ima i snažan pečat ličnog svjedočanstva. Također, u njoj su sačuvani brojni dragocjeni dokumenti i arhivska građa do koje je nekad veoma teško doći. Među tim dokumentima jeste i onaj Savjeti za aktiviste SDA iz ljeta 1998. godine, čiji je nacrt izradio Alija Izetbegović. U nastavku donosimo savjete u obliku u kojem su sačuvani u Halilbegovićevoj knjizi.

Sazivanje Prvog bošnjačkog sabora, demokratska i slobodna atmosfera u kojoj se odvijao, odluke i zaključci koji su doneseni, nacionalno jedinstvo koje je pritom iskazano te dalekosežne posljedice koje je polučio predstavljaju historijsku vododijelnicu, trenutak kada su poslije jednog teškog i dugog stoljeća Bošnjaci konačno postali moderan politički narod koji se čvrsto opredijelio ne samo da opstane već i da stupi na svjetsku pozornicu kao politički suveren, kulturološki poseban te prije svega državotvoran narod

Tokom desetodnevnog obilaska Bošnjaka Sjeverne Amerike imao je priliku analizirati stanje među Bošnjacima koji su slavili svoje državne i vjerske praznike. Njihov nacionalni identitet nije mogao biti pokoleban jer su se kontinuirano suprotstavljali napadima četničke i ustaške emigracije. Iako u ovom periodu Bošnjaci nisu bili masovno visokoobrazovani, među bošnjačkom emigracijom izdvajalo se nekoliko značajnih imena koji su bili nosioci nacionalne i državotvorne ideje među Bošnjacima Sjeverne Amerike