Ankara je spoj modernog grada koji obiluje bogatim kulturno-historijskim naslijeđem. U centralnoj gradskoj zoni ističe se trg Kizilay, uz mnoštvo prodavnica i poslovnih zgrada. Tu je i pješačka zona koja obiluje velikim brojem restorana u kojima možete uživati u poznatoj turskoj kuhinji. Veliki gradovi poput Ankare uvijek kriju brojna iznenađenja. Ako uz to dodamo da su Turci uvijek domaćinski raspoloženi, očekivanja postaju daleko veća
Selimija džamija, s jednom velikom kupolom i četiri vitke munare, dominira linijom horizonta bivšeg osmanskog glavnog grada. Njena centralna kupola vidi se bez obzira na to s koje se strane ulazi u grad. Visoka je 43,28 m i ima raspon od 33 m, što je za dva aršina veće od kupole Aja Sofije, koja predstavlja remek-djelo bizantijske arhitekture i umjetnosti uopće
„Posebno bitno je da iza ovakvih projekata stoje institucije. Ovaj projekat je podržao predsjednik Bakir Izetbegović, a i reisul ulema Husein Kavazović. Podržale su ga naše naučne, ali i nacionalne institucije. Posebno je bitno da je ovaj projekat djelo dobro ogranizirane grupe autora, za razliku od prijašnjih vremena kada su ovakve projekte radili izvrsni pojedinci, ali usamljenici“, rekao je Mehonić.
U Švicarskoj promovirana "Edicija Bošnjaci" i film o Aliji Izetbegoviću.
Ljetna je sezona. Mnogi sanjaju o egzotičnim destinacijama, potpuno nesvjesni kakva sve turistička bogatstva skriva naša domovina. Naš saradnik Adis Tanović, vrsni putopisni vodič, kroz niz tekstova otkriva nam bosanskohercegovačko prirodno i kulturno blago koje se krije pred našim očima
Konya je grad u srednjoj Anadoliji s izuzetno bogatim kulturno-historijskim naslijeđem. Bila je kolijevka i centar različitih civilizacija. Prema Novom zavjetu, ovaj grad u srednjoj Anadoliji, koji se tada zvao Ikónion, dva puta posjetio je i sv. Pavao. U 12. stoljeću postaje seldžučka prijestolnica pod sadašnjim imenom. Nastaje period naglog procvata, a Konya postaje jednim od najraskošnijih gradova svijeta. Stanovnik Konye bio je i autor Mesnevije, nadaleko čuveni Mevlana Dželaludin Rumi
Putovanje Pirinejskim poluotokom nastavljamo iz Seville. Arapi su je osvojili 712. godine. Nekad je bila dio emevijskog halifata. Potom su gradom vladale dinastije Almoravida i Almohada. Kroz Sevillu protječe rijeka Gvadalquivir, koja se ulijeva u Atlantski okean. Grad je procvat i vrhunac doživio za vrijeme maurske vladavine. Iz tog perioda sačuvano je bogato kulturno naslijeđe koje danas plijeni pažnju velikog broja turista iz cijelog svijeta
Nakon velikog arapskog osvajačkog pohoda i prelaska na Pirinejski poluotok, Andaluzija je pokrivala mnogo veći prostor od današnje španske pokrajine koja nosi ovo ime. Na vrhuncu moći bilo je to područje koje je obuhvatalo današnji Portugal i gotovo cijelu Španiju. Boravak Arapa na tom prostoru (711–1492) ostavio je značajne i vrijedne tragove na kulturi, arhitekturi, načinu života... Poslije perioda neposredne ovisnosti o Damasku, Andaluzijom su od 9. do kraja 15. stoljeća vladale brojne dinastije. Danas je Andaluzija jedna od 17 španskih autonomnih zajednica, druga je po površini i najmnogoljudnija je autonomna španska pokrajina. Sevilla, sa 700.000 stanovnika, glavni je i najveći njezin grad
Na mjestu na kojem se 29. augusta 1526. godine odigrala Mohačka bitka danas je smješten Spomen-park “Mohač”. Tog je dana prije 492 godine osmanska vojska predvođena Sulejmanom I Veličanstvenim pobijedila ugarsko-hrvatsku vojsku i osvojila veliki dio Ugarske, dio Like, Dalmacije i Slavonije
Na četrdesetak kilometara od Pečuja, u gradiću Šikloš, nalazi se džamija čiji je graditelj sredinom 16. stoljeća bio bosanski sandžak-beg i osmanski zapovjednik Bali-beg Malkoč. Nakon opsežne rekonstrukcije u kojoj su učestvovali Vlada Republike Turske i gradska uprava, Šikloš je za realizaciju ovog projekta (1993. godine) dobio nagradu “Europa Nostra” za očuvanje kulturnog naslijeđa. U ovoj džamiji danas molitvu obavlja tridesetak muslimana, među kojima ima i Bošnjaka
