Raste broj pitanja i problema po kojima se ne mogu naći odgovori putem nacionalnih politika, već je nužno globalno djelovanje jer je ono u korist čovječanstva efektnije ukoliko se nužni globalizam institucionalizira i pravedno usmjerava. Proizlazi da su nužne globalne strategije ekonomije, zdravstva, sigurnosti, komunikacija...
Sarajevski arheolog Vejsil Ćurčić u tekstu Starine iz okoline Bosanskog Petrovca, objavljenom u Glasniku Zemaljskog muzeja BiH od aprila 1902. godine, ističe da je Bjelaj (Bilaj) utvrda trouglastog oblika koju zovu Velika gradina, dužine 140 metara i širine 110 metara i dodaje kako narodna predaja veli da su bjelajski grad sagradili Mađari. Stari grad Bjelaj ima dva dijela: južni srednjovjekovni i sjeverni osmanski dio
Povodom ove inicijative magazin Stav obratio se uglednim historičarima i intelektualcima koji su se u svojim izjavama osvrnuli ne samo na propalu inicijativu već i na pitanje ko je pozvan da predlaže izmjene naziva ulica, da li je to uopće potrebno i kako riješiti problem s nazivima koji je polarizirao javnost
Kažu da je nana doktoru podrobno ispričala sve što ju je mučilo, sve što je bačeno u njen bunar iz kojega nije nalazila izlaza – sve one nožekanje koje su onomad i nju preklale, sve one puščetine koje su i nju ustrijelile, pa sad više ništa ne vidi i ništa ne osjeća osim kostiju svoga muža i sina koje je bole pri svakom koraku u njezinom vlastitom tijelu. Doktor je, činilo se, suosjećajno šutio, kao da je nešto znao o njenoj boli. Šutio i ni riječ nije rekao, ali se pokazao kao pažljiv slušatelj. Sve mu je ispričala, kao da priča haškom istražiocu, kao da će njena priča pomoći da se zlo više nikada ne ponovi.
Almir Zalihić (Mostar, 1960)
Jedino što mi se u tom času zbivanja tog megaužasa činilo suvislim bilo je bez prestanka bjesnjeti na te bestijalne zločince, morbidnu međunarodnu “protuzajednicu”, a ne zajednicu, te u mislima skrušeno stajati pred izmasakriranim i kriomice zakopanim, meni posve nepoznatim Bošnjacima, prema kojima sam ćutio iznenađujuću grižnju savjesti kao suvremenik tih monstruoznih događaja. Jer to se više nije događalo u prošlosti i u Auschwitzu, već u sadašnjosti i u Srebrenici
Kad sam upoznao Sulejmana Mašovića, imao je impresivnu biografiju iza sebe. Kazivao mi je dr. M. Huković da je svjedočio njegovim razgovorima s grupama ljudi na međunarodnim simpozijima – bilo je začuđujuće pratiti njegovo “prešaltavanje” iz jednog u drugi svjetski jezik, uz evropske i arapski i turski. Doktorat prava stekao je nakon što je diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1946. godine
Specijalno izdanje magazina Stav posvećeno 25. godišnjici genocida u Srebrenici, u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, drugog jula, širom Bosne i Hercegovine.
Povodom ove inicijative magazin Stav obratio se uglednim historičarima i intelektualcima koji su se u svojim izjavama osvrnuli ne samo na propalu inicijativu već i na pitanje ko je pozvan da predlaže izmjene naziva ulica, da li je to uopće potrebno i kako riješiti problem s nazivima koji je polarizirao javnost.
Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) je povodom 10. (prijevremenih) parlamentarnih izbora u Republici Hrvatskoj od proglašenja nezavisnosti, koji će biti održani 5.srpnja/jula 2020.godine pripremio analizu aktualnih predizbornih događanja. Posljednji redovni parlamentarni izbori održani su 8. novembra 2016. godine.
