Knjiga Višejezičnost u “Mesneviji” Dželaluddina Rumija nastala je na osnovu doktorske disertacije iranologa Munira Drkića, odbranjene na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 2013. godine. Upravo je ova institucija, s Naučnoistraživačkim institutom “Ibn Sina”, suizdavač Drkićeve knjige. Ona pripada rijetkim studijama koje iz naučne perspektive promišljaju o stilu i porukama Mevlane Dželaluddina Rumija
Gazi Husrev-begova medresa, osnovana 8. januara 1537. godine, najstarija je odgojno obrazovna institucija na Balkanu. Ova neizrecivo važna institucija u kulturnoj tradiciji Bosne i Bošnjaka jedna je od rijetkih koje su uspjele očuvati svoj kontinuitet uprkos brojnim faktorima koji su prijetili njegovom prekidanju. Razloge za opstanak Gazi Husrev-begove medrese treba tražiti najprije u vizionarstvu njenog vakifa, kao i u činjenici da je u narodu kroz historiju bila prepoznata kao nezamjenjivi rasadnik intelektualnog kadra Bošnjaka
Tokom 2016. godine obilježili smo u Stavu petu godišnjicu smrti Nedžada Ibrišimovića, stotu godišnjicu rođenja Zije Dizdarevića, četrdesetu godišnjicu smrti Envera Čolakovića te jubilarnu pedesetu godišnjicu objavljivanja triju važnih djela bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti: Pobuna Derviša Sušića, Kamenog spavača Maka Dizdara i Derviša i smrti Meše Selimovića. U posljednjem ovogodišnjem broju donosimo osvrte na još tri naša važna autora, budući da se u 2016. godini navršilo sto deset godina od rođenja Alije Nametka, sto godina od smrti Petra Kočića i dvadeset pet godina od smrti Vitomira Lukića
Hedonističko obilježavanje Nove godine nema nikakvog utemeljenja u autentičnom kršćanskom naslijeđu. Naprotiv. Kako je moguće Isusovo obrezivanje slaviti kao najluđu noć uz paganske običaje kićenja jelke i sveprisutnog lika germanskog boga Odina i zaštitnog znaka Coca Cole? Jedino logika kapitala, koja ne poznaje kategoriju svetosti, može pomiriti Isusov asketski život s hedonizmom paganskih tradicija, predstavljajući ih kao komplementarne
Tokom agresije Republike Hrvatske na Republiku Bosnu i Hercegovinu, preko marionetske paradržave Herceg-Bosne, izvršeni su brojni zločini protiv čovječnosti, za koje je, među ostalim, kažnjen i Ivica Rajić. Zbog ubistva 37 Bošnjaka u Stupnom Dolu 23. oktobra 1993. godine, Rajića je Haški tribunal osudio na dvanaest godina zatvora. Među prvima je o ovom zločinu svjedočio Muhamed Hadžibaščaušević, imam iz Vareša. Potresna izjava starog imama svjedoči o stanju u kojem su se našli Bošnjaci Vareša 1993. godine, ali i podsjeća, primjerom nekoliko vareških fratara, da i u ratu ima mjesta za humanost
Sanjin Pehlivanović osvojio je tri puta zaredom evropski juniorski šampionat u bilijaru, a na posljednjem svjetskom prvenstvu u Šangaju bio je treći. Trenira svaki dan, a tokom priprema za evropsko i svjetsko prvenstvo na treninzima ostaje i do deset sati dnevno. Veliko odricanje, ali i velika ljubav za ovim sportom, doveli su ga na krov Evrope
Prošle je sedmice u hanikahu Gazi Husrev-begove medrese otvorena jedinstvena izložba posvećena starim serdžadama, ćilimima i tepisima. Izložba je rezultat mukotrpnog rada dvojice istaknutih aktivista, dr. Harisa Derviševića i Kenana Šurkovića, koji pokušavaju osnovati muzej islamske umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Prema Šurkovićevim riječima, naša zemlja ima toliko značajnog blaga orijentalno-islamske kulture da bi jedan takav muzej bio među najznačajnijim i najvećim u čitavom svijetu
Knjiga Unutar Bratstva Hazema Kandila govori o velikom društvenom i političkom pokretu Muslimanska braća, kojeg je osnovao Hasan el-Benna u Egiptu 1928. godine. Članovi ovog pokreta decenijama su hapšeni, šikanirani, zatvarani i ubijani, a u očima muslimana širom svijeta uživali su status revnosnih vjernika. Autor ove knjige dobio je priliku da pripadnike pokreta posmatra u njihovom prirodnom okruženju punih pet godina, a onda je 2013. godine obavio intervjue s nekima od njih. Tada mu je omogućen pristup dokumentima pokreta iz njihovog ličnog arhiva, a svoja zapažanja u iskustvima s pripadnicima ovog pokreta zabilježio je upravo u knjizi Unutar Bratstva. Ona nam može pomoći da razumijemo zbog čega se reputacija Bratstva, uspostavljana tokom osam decenija, srušila za kraće od osam mjeseci. Cilj ove kritičke knjige jeste dati odgovor na pitanje kako su ideje Bratstva osnažile i ograničile ovaj pokret u njegovoj borbi za političku moć
Danas je Ćatić kanonski pjesnik bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, jedno od najpriznatijih imena našeg pjesništva. Ali, nije uvijek bilo tako...
Godine 1895. objavljen je roman Bez nade dvojice autora, Osmana Nuri Hadžića i Ivana Milićevića, Mostaraca koji su pisali pod zajedničkim pseudonimom Osman-Aziz. Ovaj višestruko značajan kulturološki fenomen u književnoj kritici prolazio je gotovo nezapaženo sve do pojave Muhsina Rizvića i njegove studije o preporodnoj književnosti
