Biografski leksikon općine Bužim mladih autora i istraživača Amira Sijamhodžića i Harisa Suljadžića i Sijamhodžićeve Krajiške izreke i poslovice doprinose arhiviranju znanja o jednom prostoru na tlu Bosne i Hercegovine, objašnjavajući njegove političke, društvene i jezičke specifičnosti
Na sjednicu Bosanskog sabora, koja se održavala u Banjoj Luci, dr. Safvet-beg Bašagić došao je s malim zakašnjenjem. Aristrokratski obučen, s fesom na glavi, ušao je u prostoriju u kojoj se održavala sjednica. Čim je on ušao iz sale vikne pisac Petar Kočić, srpski delegat: “Turci u Aziju!” Bašagić se nonšalantno okrene i odgovori: “A međedi u šumu!” Salom se prolomi gromoglasan smijeh, a Kočić postiđeno spusti glavu
Predavači su skrenuli pažnju Islamskoj zajednici da neki od puritanskih daija imaju više pratilaca na društvenim mrežama od svih medija Islamske zajednice, što govori o njihovoj popularnosti, ali i o činjenici da do sada Islamska zajednica BiH nije prepoznala značaj društvenih medija i njihov utjecaj na oblikovanje društvenih silnica
Presuda Prliću i drugima ne može donijeti katarzu, ali može joj biti povod. Katarza uvijek dolazi iznutra, kao autentični izraz vlastitog suočenja sa svojom prošlošću. Katarzu je moguće pratiti i na razini jednog društva, ne samo pojedinca, a možda najbolji primjer za to jesu njemačko društvo i država. Slika Willyja Brandta, kancelara poslijeratne Njemačke, dok kleči pred spomenikom žrtvama Varšavskog geta metafora je katarze
U vremenu kad je Bošnjacima bilo uskraćeno pravo na vlastito ime i na ime svog jezika, Bosanski pogledi insistirali su na ideji bošnjaštva. Nije to bio samo poziv na povratak nacionalnog imena jednom narodu već i poziv na demokratizaciju jugoslavenskog društva i, iznad svega, poziv na jednak tretman svih narodnosti koje su živjele pod jugoslavenskim komunističkim režimom
Priznajući Jerusalem za glavni grad Izraela, SAD su na neki način legitimirale dosadašnju izraelsku politiku koja Palestince u Jerusalemu tretira građanima drugog reda, zatvarajući ih u geta i praveći svoja naselja na palestinskoj zemlji. Stoga je pogrešno odluku američkog predsjednika smatrati najavom novih političkih relacija na Bliskom istoku, kako to čine neki analitičari, već priznanjem trenutnog stanja u izraelsko-palestinskim odnosima, tj. legitimiranjem izraelskog kršenja UN-ovih rezolucija koje se odnose na status Jerusalema
U maglovitim dubinama kolektivnog pamćenja nerijetko ostanu zaboravljeni velikani, a sjećanje na njih baštini tek uži krug njihovih poznanika i poštovalaca, iako su svojim životima, obrazovanošću i djelima zavrijedili visoko poštovanje i zadužili generacije koje dolaze. Jedan od takvih jeste i šejh Ahmed ef. Mešić iz Tuzle. Bio je izuzetno učen čovjek u vrijeme kada je vladala opća nepismenost. U vrijeme kada su se brojne generacije tek opismenjavale, šejh Mešić govorio je i prevodio s više stranih jezika, najviše s perzijskog, arapskog i turskog. Njegovi prijatelji i poznanici svjedoče da je bio poseban u svakom pogledu
Svakog 4. decembra od 1993. godine do danas pripadnici Diverzantskog odreda “Dido”, uz svog komandanta brigadira Seada Rekića i saborce iz drugih jedinica, okupe se na Brezovači u podnožju Igmana kako bi odali počast dvojici poginulih boraca Armije Republike Bosne i Hercegovine: Adnanu Došliću i Samiru Bećiroviću. Ekipa časopisa Stav ove je godine boravila s njihovim saborcima, bilježeći kazivanja o dvojici mladića koji se nisu štedjeli u borbi za odbranu BiH
Žrtve udruženog zločinačkog poduhvata, na čijem je čelu, između ostalih, stajao i zločinac Praljak, ni jednom riječju nisu spomenute na misama zadušnicama za njegovu dušu. Gledano isključivo iz pozicije katoličanstva, nije li Praljku potrebna zadušnica i zbog zlodjela za koja je odgovoran? Katolička crkva mogla bi reći da ne priznaje zemaljski sud već onaj nebeski, no, zna li svećenik u Zagrebu kako sudi Bog i ima li uvid u tajnu Božijeg oprosta i ljudskog pokajanja? Misli li možda Crkva u Hrvata da je Isus bio Hrvat? Misli li Crkva u Hrvata da su Bošnjaci koji su ubijani i mučeni za vrijeme Praljkovog zapovijedanja HVO-om manje ljudi, da ne zaslužuju milosrđe, da njihova patnja i žrtva nije dostojna bilo čijeg pokajanja
Znanstveni portal Bošnjačkog instituta – Fondacije Adila Zulfikarpašića jeste online znanstveno-istraživački repozitorij koji objedinjuje znanstvenu i kulturnu produkciju bosanskohercegovačkih autora iz Bosne i Hercegovine i inostranstva, te inostranih autora koji su pisali o Bosni i Hercegovini. Riječ je o jedinoj bazi podataka ove vrste u Bosni i Hercegovini
