Na području Stoca, Čapljine i Mostara uhapšeno je više od 15 hiljada civila. Iz stolačke i čapljinske općine na slobodnu teritoriju protjerano je više od pet hiljada žena i djece. Prostor je potpuno etnički očišćen. Iz dijela Mostara koji je kontrolirao HVO protjerano je 15 hiljada ljudi. Deset hiljada ljudi bilo je prisiljeno potpisati izjave kojima se odriču cjelokupne imovine
Povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine, sedmični časopis Stav već drugu godinu zaredom organizira dodjelu nagrade “25. novembar” za životno djelo iz oblasti književnosti. Ove godine u sklopu ceremonije dodjele nagrade “25. novembar” bit će uručena priznanja i učenicima iz Konjević-Polja i Vrbanjaca za najbolje literarne sastave o Bosni i Hercegovini i bosanskom jeziku. Sistematska diskriminacija učenika koji izučavaju nastavu po bosanskom planu i programu u Vrbanjcima i Konjević-Polju nije se negativno odrazila na njihov odnos prema domovini i vlastitom jeziku. Štaviše, iz njihovih radova izviru siluete malih heroja velikog srca, spremnih na beskompromisnu borbu za afirmaciju bosanskog jezika. Ovo su njihovi radovi koje su u Novoj Kasabi pripremili s profesoricom bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika i književnosti Melisom Klačar te učiteljicom razredne nastave 2. i 4. razreda Semrom Zilić, a u Vrbanjcima s profesoricom bosanskog jezika i književnosti Amelom Tuzlić
Na inicijativu redakcije Letopisa Matice srpske 8, 9. i 10. decembra 1954. godine održan je u Novom Sadu sastanak na kome su sudjelovali brojni hrvatski i srpski književnici, profesori i javni radnici. Na tom je sastanku postignut dogovor i doneseni su zaključci o zajedničkoj književnojezičkoj politici u četirima republikama bivše Jugoslavije – Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Dokument sa zaključcima sastanka iz Novog Sada danas se obično naziva Novosadskim dogovorom. Novosadski dogovor postignut je bez prisustva Bošnjaka
Haris Sejdić (40), magistar ekonomije, publicista, sportski radnik i izvršni direktor u firmi “Koteks”, jedan je od mlađih stanovnika Tešnja koji svojim radom i svestranošću pozitivno promovira i utječe na prosperitet ove općine. Njegov je roman vremeplov u kojem čitalac putuje u muku svakodnevice davne prošlosti, u kojoj se čovjek, snagom vjere u pravdu, dobrotu i istinu, uzdiže iz svoje ponižavajuće pozicije, pa i u “teškim i ružnim vremenima” gradi bosansku kuću na četiri vode
Srećom, u sredini stoji naš rahmetlija i antifašista Zahir ef. Havić s ahmedijom na kojoj se nalazi crvena zvijezda, pa kaže: “Stoj, no pasarán!”
Decenijama je Mrkonjić-Grad s ponosom i radošću dočekivao vijećnike ZAVNOBiH-a i brojne antifašiste koji su obilazili Spomen-muzej prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, koji je vjerno dočaravao ambijent povijesne noći u nekadašnjoj Gašića krčmi. Šta je danas ostalo od grada u kojem je vraćena državnost Bosni i Hercegovini, za Stav piše Ibrahim Halilović, prijeratni dugogodišnji reporter TV Sarajevo, rođen u Varcar-Vakufu, povratnik u rodni grad
Odlučivši se za načelo da pjesnik bude zastupljen s po jednom pjesmom, te da obuhvatimo različite epohe i poetike, napravili smo izbor u koji je uvršteno 39 pjesnika. Duboko smo svjesni da ovaj izbor predstavlja samo skicu za neku sveobuhvatniju antologiju, da je on tek jedan od mogućih i da ni blizu nije konačan. Ipak, on predstavlja rijedak pokušaj da se na jednom mjestu saberu i objave pjesme o našoj zemlji, pa je, stoga, cijenimo to, sasvim prikladan dar da ga našima čitaocima poklanimo za 25. novembar, Dan državnosti Bosne i Hercegovine.
- Zahvaljujem organizatorima i žiriju na ovom priznanju. 25. novembar je sutra, to je dan kada smo se moja supruga i ja vjenčali i taj dan je bio subota. Bio je običaj da se vjenčanja obavljaju subotom. Eto vidite i sutra je subota - između ostalog je rekao Horozović nakon čega je nagrađen aplauzom velikog broja zvanica.
Bošnjaci su narod koji će i ovoga puta insistirati na pravdi, istinoljubivosti. To ne može ugoroziti tekovine ZAVNOBiH-a, može ih samo učvrstiti. Ali može dovesti u pitanje književnost koja kaže da je „Bosna zemlja mržnje, da je sve što je lijepo i progresivno ovdje stiglo nekim slučajem, da su ga donijeli tuđini jer naši ljudi nisu sposobni za takvo što“. Jer zločini su tek posljednji u nizu koraka koji vode do stratišta. Prvi korak potiče gotovo uvijek iz odnosa koji zajednica ima prema drugom i drugačijem.
Bosna i Hercegovina živi i u entitetu Republika Srpska. Bosna i Hercegovina je jednako i u rodnom mjestu književnika Irfana Horozovića u Banja Luci, i u rodnom mjestu književnika Dževada Karahasana, u Duvnu. Bosna i Hercegovina živi i u Vrbanjcima i Konjević Polju. Bosna i Hercegovina je živa na svakome svome pedlju. Bosna i Hercegovina je živa dok mi u nju vjerujemo.
