“Imao sam sreće da vrlo brzo primijenim istraživanja koja smo radili na matičnim ćelijama i faktorima rasta tako što tu proceduru radimo na obnavljanju hrskavice koljena i kuka. U tome smo za sada dosta dobri, a smatramo da smo tek na početku”
U kontinuitetu svog naučnog i stručnog istraživačkog rada, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu realizirao je 2013. naučnoistraživački projekt „Genocid u Ahmićima aprila 1993“, autora dr. Rasima Muratovića. Ovdje je, prije svega, riječ o najorganiziranijem i najmasovnijem zločinu izvršenom na području doline Lašve nad civilnim stanovništvom: masovna i pojedinačna ubistva, zlostavljanja, te progoni stanovništva, uništavanje i pljačkanje imovine. U ovom naselju, koje je, po Popisu stanovništva iz 1991, imalo 466 stanovnika, od čega 356 Bošnjaka ili 76,4%, Hrvata 87 ili 18,7%, trebalo je formirati etnički čiste hrvatske prostore, što se moglo ostvariti samo izvršenjem zločina, uključujući i zločin genocida nad Bošnjacima
U kontinuitetu svog naučnog i stručnog istraživačkog rada, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu realizirao je 2013. naučnoistraživački projekt „Genocid u Ahmićima aprila 1993“, autora dr. Rasima Muratovića. Ovdje je, prije svega, riječ o najorganiziranijem i najmasovnijem zločinu izvršenom na području doline Lašve nad civilnim stanovništvom: masovna i pojedinačna ubistva, zlostavljanja, te progoni stanovništva, uništavanje i pljačkanje imovine. U ovom naselju, koje je, po Popisu stanovništva iz 1991, imalo 466 stanovnika, od čega 356 Bošnjaka ili 76,4%, Hrvata 87 ili 18,7%, trebalo je formirati etnički čiste hrvatske prostore, što se moglo ostvariti samo izvršenjem zločina, uključujući i zločin genocida nad Bošnjacima.
S obzirom na Rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu i odbacivanje Kaznene prijave protiv Filipa Mursela Begovića kao neosnovane , uslijedit će privatne tužbe za klevetu protiv onih koji nastave koristiti lažne informacije s ciljem javnog diskreditiranja i sramoćenja glavnog urednika Stava
Najbolju šansu za provođenje svojih ciljeva HDZ je do sada vidio u (zlo)upotrebi stanja na bošnjačkoj političkoj sceni. Manipulirajući pojedinim akterima i sukobljavajući bošnjačke stranke jedne protiv drugih, ostvarivao je svoje partikularne interese. Bilo kakva bošnjačka politička kohezija ili barem zajednički stav ne idu u prilog onome što HDZ zaista želi, pa je, stoga, uprkos određenim ustupcima s bošnjačke, odnosno s probosanske strane, pruženoj ruci i pozivu na dijalog, nastavljeno s uobičajenom licemjernom HDZ-ovskom propagandom
Takav kakav je, Čelik je bio dugo zatvorena knjiga; tavorio u prosjeku bh. fudbala, a kuća je ostajala bez jedne po jedne cigle, blizu urušavanja. Nije li čudno da u klubu nestaje dokumentacija, da gotovo niko više ne može napraviti ozbiljnu analizu o tome koliko zaista ovaj klub duguje. A neko je radio u tom klubu i neko je sklonio dokumentaciju. Nekome je bila dostupna, navijačima sigurno nije.
Na Oxfordu je radila izvještaj o BiH na traženje Komisije za krhke države i razvoj, predvođenom Davidom Cameronom, te je pomagala u pisanju White Papera za Brexit s grupom studenata i profesoricom ekonomskih odnosa. Prije povratka radila je za Said Business School (Oxfordov odsjek za biznis) kao asistent za program koji istražuje novi pristup poslovanju. Iako je bila u prilici zaposliti se u nekoj od razvijenih evropskih država, a reference koje proizlaze iz oxfordske diplome i radnog iskustva na istom univerzitetu joj ne manjkaju, Aida se odlučila vratiti u BiH s nadom da svojim znanjem i vještinama stečenim kroz obrazovanje može pomoći bh. društvu
Sam avion bitno je izmijenjena verzija prastarog F-16, i to za potrebe izraelske agresivne politike prema susjednim državama i narodima, kao i izraelske industrije, avion za jaka i česta borbena djelovanja protiv neprijateljskih ciljeva, ne za air policing, nadzor i zaštitu zračnog prostora, kako stoji u Strategiji odbrane. Znači li ovo možda i promjenu strategije, mogućnost djelovanja protiv “neprijateljskih” snaga i gdje
Samo što sam bio otvorio vrata, snažna detonacija baci me unutra. Mozak prestade funkcionirati. Uši prestadoše raditi. Vidjeh komešanje, bacanje plahti i ćebadi, ispadanje findžana, haos i košmar
Vodeći se mišlju da svaki značajan pjesnik, a samog sebe smatra upravo takvim, mora biti režimska žrtva, Kazaz je svoje profesionalne neuspjehe i književnu anonimnost izvan kruga ideoloških istomišljenika odlučio objasniti time da je žrtva organiziranog proganjanja “duboke države” i mračnih sila koje stoje iza nje.
