Smirila se majka Hatidža na mezarluku Bektići u Sućeskoj. Vjerujem kako se sada grli i ne odvaja od sinova Almira i Azmira, te muža Abdullaha. Uzvišeni Allah obećao je nagradu za sabur, a Hatidžin sabur bio je baška. Skromna, uvijek je spominjala druge majke, sebe nije isticala. Bila je neko ko je govorio u njihovo ime. Borila se za pravdu i pravičnost
Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić ovih je dana u središtu medijske pažnje. U fokusu je zbog Prijedloga zakona o pravima demobilisanih boraca, zbog sukoba s ministricom Jelkom Milićević u vezi s raspodjelom novca kojeg prikuplja UIO BiH, zbog optužbi da je pokušao namjestiti prodaju nekretnina u vlasništvu svoje kćerke javnoj kompaniji, da kupovinom zgrade “Energoinvesta” pogoduje svojim navodnim poslovnim partnerima. Novalić u otvorenom razgovoru za Stav odgovara na medijske napise i optužbe.
Jedno društvo treba imati građane koji sami prepoznaju gdje je granica između osobne slobode i zadiranja u slobode drugih. Tako je, po meni, razumljivo da u svoje slobodno vrijeme možete imati kodeks oblačenja kakav vi smatrate prikladnim, ali kada je u pitanju vrijeme koje provodite u državnim institucijama, trebalo bi da se držimo kodeksa oblačenja koji je važeći za tu instituciju. Ja ne poznajem ni jednu državu u svijetu koja nema jasna pravila kada je o tome riječ. Ministrica, bez obzira da li vrši dužnost u BiH ili drugoj zemlji, ne smije nositi dekolte, prozirnu odjeću i sl.
Za razliku od vremena kada je šund predstavljao “samo” novonastali muzički žanr na Balkanu, prozvan kao “turbo-folk”, njegovi su se današnji potomci iz zabavnog medijskog sadržaja, emisija i tabloida infiltrirali u cjelokupni kulturološki, religijski, društveni, historijski, te čak i politički život ovdašnjih prostora i kreirali sasvim novu društvenu svijest
Gostovanje Sanele Prašović-Gadžo na televiziji N1 raspršilo je sve sumnje da se ova (dobro) varena političarka mogla konačno oficijelno angažirati bilo gdje drugo osim u SBB-u.
Po svoj prilici, Bali-beg, šarmantni i markantni lik iz filmske priče Veličanstveno stoljeće ili Sulejman Veličanstveni, kamengradski je subaša Malkoçoglu. Brojne su sličnosti između stvarnog i filmskog Malkoč-bega. Moguće je da se junaštvo kamengradskog subaše dojmilo i autora ove veoma gledane serije, pa su izgleda odlučili da ga predstave na jedan svoj “filmski” način. Beg Malkoçoglu najvjerovatnije se susreo sa sultanom Sulejmanom Veličanstvenim 1536. godine, kada je u Edirne pratio mrtvo tijelo bosanskog sandžak-bega Mehmed-bega Mihalbegovića. I tu mu se gubi trag. O Malkoč-begovu službovanju turski zgodopisci ništa ne bilježe, dok hrvatski navode da je mnogo jada nanio hrvatskoj Lici i Krajini, neprestano provaljujući preko granice
Atak na “cvijet Srebrenice” klasika je u već dobro poznatom narativu osporavanja apsolutno svih bošnjačkih simbola. Dok napadi izvana idu na demonizaciju bošnjačkih simbola označavajući ih kao mrzilačke ili uvredljive, napadi iznutra gotovo po pravilu idu na njihovu kriminalizaciju, pokušavajući ih zaprljati, obezvrijediti i problematizirati kao kontroverzne
Zadnjih godina Drežnica, u kojoj živi 2.423 stanovnika, u žižu javnosti dospjela je pokretanjem teme istraživanja ležišta nafte u Dinaridima. Pored nafte, glas o Drežnici širom Bosne i Hercegovine, ali i dalje, pronijele su učenice iz lokalne škole, članice teatarske sekcije koje su 2017. godine u Potočarima izvele performans “Majka Srebrenice”
Tako smo, opet, došli do situacije da se diskriminacija najbrojnijeg naroda u Bosni i Hercegovini predstavlja kao borba protiv diskriminacije, pa čak i da sami Bošnjaci podržavaju diskriminaciju nad samim sobom.
Zdrava i konkretna kritika vlasti zamijenjena je nametanjem osjećaja neumitne i neodložne propasti, percepcijom da nikada neće biti bolje i širenjem nepovjerenja u sebe same. Ionako teška, ali svakako ne katastrofalna stvarnost predstavlja se crnom do krajnosti, a svaka negativna anegdota društvenim uzorkom. Pozitivne vijesti gotovo se guraju pod tepih, a svaki napredak dovodi u sumnju. Pod parolom prava na slobodu govora i slobode štampe traje prava kampanja širenja sveopćeg defetizma koja za cilj ima provociranje moralne krize, dislokaciju bilo kakvog vrijednosnog sistema i gubljenje volje te povjerenja u vlastite snage i mogućnosti
