fbpx

Post by STAV

Ekipa magazina Stav posjetila je Festival dizajna i umjetnosti “MODAMO.kreARTiva”, koji je održan 13. i 14. maja u Sarajevu, i donosi priču o nekoliko bh. dizajnera i njihovim kreativnim radovima. Istražili smo i to koliko su dizajnirani i ručno izrađeni bh. proizvodi prepoznati i cijenjeni na domaćem tržištu, te da li naši umjetnici i kreativci mogu živjeti od vlastitog dizajna i rada

Iako je riječ o projektu vrijednom dva miliona maraka, od kojeg će, uz to, najveću korist imati mladi, domaći mediji ostali su skoro “slijepi” na ovu vijest. Naime, samo nekoliko portala objavilo je da je u Gornjem Vakufu otvorena sportska dvorana. Nema nikakvih kolumni, komentara, “navale” na društvenim mrežama s raznim analizama o odnosima Turske i Bosne i Hercegovine i slično. Nema, znači, skoro ništa, kao da se to nije ni desilo

Odmah znade da se to ljubovićka bratija vraća iz kafane i ne bi mu drago da se susreće s njima, sada i ovdje, nije baš najprikladnije da pored seoskog mezarja trijezna efendijska glava zanovijeta u po crne noći s pijanim ljubovićkim guzicama. Mogu ga natjerati da pjeva s njima, mogu ga zamoliti da im nešto prouči, naprimjer ezan, mogu mu, eto, opaliti čvoku. I odluči da se skloni s puta, pa začas preskoči ogradu, iako prilično otežao od mevludskog variva, i nađe se na sigurnom – na mezarju, na svom, hajmoreći, povremenom radnom mjestu

U Bosni i Hercegovini živi nekoliko hiljada stranih državljanki koje su zbog karijere i ljubavi napustile svoje domovine. U ovom broju Stava donosimo priču o Njemici Grit Kirsten Sarić, uspješnoj doktorici medicine, specijalisti za internu medicinu i subspecijalisti kardiologije, koja živi i radi u Mostaru. Udata je za Hercegovca Senada Sarića, s kojim ima dvoje djece, sina Benjamina i kćerku Ranyu

: Je li povećanje akciza uistinu neophodno za izgradnju puteva, pitanje je na koje odgovor trebaju ponuditi ekonomski stručnjaci, a šta je Šemsudinu Mehmedoviću, Salki Sokoloviću, Sadiku Ahmetoviću i Senadu Šepiću važnije, vlastita pozicija nakon 2018. ili sve moguće putne komunikacije u BiH, uopće nije upitno. Samo su naivni skloni povjerovati da su se o spomenutoj odluci izjašnjavali vodeći računa o interesima građana

Protekli period ne ulijeva nadu ni sigurnost da će ono što se desilo biti kažnjeno. Stječe se utisak da će veliki broj zločinaca izbjeći kaznu. Ipak to nije uradilo nekoliko ljudi, nego je to sistematski rađeno. Iza zločina nad Bošnjacima u Bratuncu stajao je sistem. Tužilaštvo, nažalost, ne vrši brzi sudski proces. Određeni svjedoci umiru i sve to otežava da se dođe do onih koji su počinili zločine

Izvještaj ocjenjuje da “referendum nije po standardima Vijeća Evrope”, da bi dodao zlokobnu (i isto toliko u historijskom kontekstu besmislenu) rečenicu: “Zakonski okvir bio je neadekvatan za održavanje zaista demokratičnog procesa.” Evropa (i njene institucije) ne mogu prežaliti što gülenistički puč 15. jula prošle godine nije uspio (naravno, sve u cilju povratka u “demokratske okvire” na kakve je Zapad navikao u Turskoj)

. I sjeo sam, sam sa sobom, kako se to kaže, i podvukao neke stvari. Ljudino, nije ovo za tebe. Budi nešto drugo. Što moraš biti hafiz? Ima hafiza, a i Kur'an je sačuvan, snimljen na kasetama, CD-ovima, pohranjen na hard-diskovima i nema straha da ćemo ga izgubiti. Budi bilo šta. Recimo, pisac. Samo nemoj oboje. Jer, ne može se, valjda si dosad shvatio, biti i pisac i hafiz

Moj je odgovor, sada već klišeizirani, na pitanje kako se osjećaš u Turskoj, ili kako si primljen u Turskoj: “Od prvog sam se dana ovdje osjećao bolje i prijatnije bez znanja jezika, nego u Mađarskoj sa znanjem jezika”. Dvije napomene, prvo: kliše je istinit, i drugo: ne dam ništa loše na Mađarsku i Mađare. Budimpeštu, u kojoj sam proveo malo više od sedam prvih godina migracije, i dalje volim od sveg srca. Međutim, istina je da različiti mentaliteti postoje i da su neki više kompatibilni, a neki manje.