Gledajući slike užasa koje dolaze iz ove daleke zemlje i uplakane majke s djecom, kao da vidim sebe u julu 1995. godine. Tada sam imao osam godina i, držeći majčinu ruku, strepio sam od straha. Tako strepe i djeca u Mijanmaru. Nažalost, mnoga su ubijena
Posebno je opasno zaspati pred akšam ili, ne dao mu Bog, u sami akšam. Oni koji tada zaspu često bivaju kidnapirani i zauvijek odvedeni u paralelne dimenzije bitka. Jedna je djevojka tkala ćilim i zaspala za stanom. Kad se probudila, samo je sinula preko sela kao da je gone bijesne zvijeri i nikad joj više nije bilo iladža. A jedan je kosac zaspao u prvi mrak i srce mu je puklo, vjerovatno nije moglo izdržati taj sudar nadzemnih i podzemnih struja. A drugog je opet strefio moždani. A treći je počeo lajati. Četvrti siktati. Peti zujati. Sve jer su u prvi mrak zaspali
Pala je u vodu izreka o ratu kao dobu u kojem očevi sahranjuju sinove, Edina je ukopao dželat na sedam različitih lokacija, a nakon traganja za kostima, ukopala ga je majka. Na mezarju Rakita u Vlasenici položene su u zemlju kosti diva visokog 205 centimetara. Oca još traže
Serija Alija bit će emitirana u šest epizoda u trajanju od po 90 minuta, tematizirat će bitne epizode iz života Alije Izetbegovića i obuhvatiti periode od njegove rane mladosti, preko izbora za predsjedavajućeg Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, pa sve do smrti 2003. godine. Narativ tematizira i genocid nad Bošnjacima iz devedesetih godina, najveću kolektivnu ljudsku tragediju koja se nakon Drugog svjetskog rata dogodila u Evropi
Džamija se nalazi na vrhu špicaste stijene. Građena je 20 godina, od 1460. do 1480. godine, za potrebe osmanskih vojnika, a do temelja je spaljena 1993. godine, da bi dvije decenije nakon uništavanja, 2013. godine, ponovo zasijala zahvaljujući vakifima
Ali, avaj, milion! Nije to bila pohlepa, nije to bila žudnja za zlatnim teletom, bila je to čežnja za dostojanstvom. S milionom se ne bih morao natezati s revizorima, ne bih morao biti podstanar i loviti posvunoć žohare. Bila je to želja za sigurnošću
Zapadni susjed, uz podršku bosanskih Srba i Hrvata, u posljednje vrijeme intenzivira kampanju prema kojoj opasnost po Evropu ne dolazi samo iz dalekih zemalja Istoka nego i iz BiH, a od Bošnjaka. Takvu sliku o Bošnjacima počela je širiti hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, kojoj se pridružio nekadašnji šef SIS-a Hrvatske, a danas najagilniji obavještajac u Hrvatskom saboru Miroslav Tuđman. Da bi sve bilo “evropski”, nije izostala ni podrška austrijskog ministra Sebastiana Kurza, potom i češkog predsjednika Miloša Zemana. Svi oni pušu u istu tikvu.
“Hiljade se imena veže uz ovu ustanovu. Stoga je potpuno održiva teza da je ova kuća uspjela postati i ostati temelj kulturnog razvoja i trajanja zajednice više nego bilo koja druga ustanova u povijesti ovih krajeva, a tu će funkciju zasigurno imati i u budućnosti”
Prigovori kur’anskom Džennetu, ukratko, glupi su, licemjerni i buržujski. Želimo hljeb, želimo vodu, želimo ljubav, želimo iskonsku nevinost. Džennet nije hedonistički raj; njegova je poetika kategorička imaginacija lišenosti. Kur’an govori jezikom manjka. Umjesto da govorimo o kur’anskom Džennetu, njegovim izvorima i rijekama, divanima i ljepoticama, kažimo ponešto o gladi iz tog perioda, o svemu onome čega je Poslanik islama i prosječan ashab bio lišen
Andrićeva ideološka pozadina i uvjerenja nikada nisu posebno zanimali postratnu jugoslavensku scenu niti je to pitanje neko glasnije i ozbiljnije i postavio, osim Muhsina Rizvića. Iako očita, ona se u jugoslavensku stvarnost iza Drugog svjetskog rata savršeno uklopila. Kasnije će se neke nove generacije pozivati na njegovo pisanje i ponovo pustošiti Višegrad, danas okićen Andrićgradom – u kamen uklesanim ideološkim uzusom dnevnopolitičke scene u manjem bh. entitetu
