Izmjene i dopune idu na glasanje nakon što je prije nekoliko nedjelja Komisija za sigurnost Skupštine Kantona Sarajevo o tome pokrenula inicijativu po hitnom postupku. Kolegij Skupštine i Vlada Kantona Sarajevo jednoglasno su prihvatili inicijativu Komisije, koju čine Elvedin Okerić, Elvis Vreto, Zvonko Marić i Senad Hasanović. Međutim, mnogi policijski službenici ne slažu se s predloženim izmjenama i dopunama
Nastale na ideji da javne škole nisu dovoljno kvalitetne i konkurentne, jer, po zilotima tzv. tržišne ekonomije, država nije sposobna ni za šta, proponenti ideje izborili su se za mnogo opuštenija pravila nego što važe za javne škole i mnogo slabiji nadzor nad čarter-školama. I tu leži glavni problem, zbog čega je to polje El Dorado za finansijske kriminalce
Đukanović je sasvim otvoreno dao do znanja da je na građenju crnogorskog identiteta ostao još jedan važan korak, a to je “ispravljanje teške nepravde” učinjene na početku 20. stoljeća i ukidanje crnogorske autokefalne crkve. Poručio je da će predano raditi na obnovi crnogorske autokefalne crkve, dopadalo se to nekome ili ne.
Menadžment Fondacije odgovara isključivo Upravnom odboru, koji je sačinjen od bh. državljana i koji je 2016. godine imenovao potpuno novi menadžment, što je rezultiralo i odlukom o prekidu bilo kakvih formalnih i neformalnih veza s osobama i institucijama koje su naklonjene pokretu 'Hizmet', a djeluju na području BiH i inostranstva”
“Doći u genocidno područje, na kojem su porušeni svi vjerski objekti, njih 25, gdje su uništeni i izbrisani kulturno naslijeđe i obilježja jednog naroda i gdje se kretalo skoro od nule, bio je veliki izazov”
Strahovita je snaga zaborava! Čim sam saznao za postojanje tunela (ljeta 1993. godine), krenuo sam u sređivanje dozvola da iziđem na slobodne teritorije, dokle mi bude dopušteno, da svojim očima vidim rađanje jedne narodne vojske, da opišem to što vidim, da ta buduća vojska vidi svog “narodnog” pjesnika, s obostranom nadom da će možda od tog susreta i njemu i njima biti ljepše i lakše. Pamtim da smo preko Igmana “putovali” punih sedam dana. – Ali da nije urađena TV reportaža (s Mirzom Huskićem), da nisu urađeni ovi zapisi, sve bi požderala zvijer zaborava. Data u ovim zapisima, živa, neposredna historija pokazuje svoju žilavost i činjenicu da su se mnogi od naših današnjih problema koprcali u povijesnoj bešici već tih dana i godina. Hvala redakciji Stava što je prepoznala gotovo zaboravljenu životnost i živopisnost ovih zapisa. I oni su dio naše historije
Sa svoje četiri knjige i čak dvije hiljade i sedam stotina stranica, Dugo svitanje najobimniji je književni tekst ikad napisan na bosanskom jeziku. Autor ga je, uz prikupljanje obimne dokumentarne građe, pisao punih dvanaest godina. Kadrić čitaocu predstavlja cjelokupnu historiju Bosne i Bošnjaka 20. stoljeća, opisujući značajne događaje i njihove sudionike, godinu po godinu, ne izostavljajući ništa što može doprinijeti razumijevanju mučne, ali jedinstvene sudbine Bosne i njenog naroda
U istoj kolumnu vrli se pisac pita gdje su turske investicije u Bosni i Hercegovini, jer, eto, brojke pokazuju da ih nema. I on se, kao i drugi koji tvrde da turskih investicija nema, pravi slijep na oba oka. I ne vidi šta je sve napravljeno turskim investicijama u BiH, investicijama vrijednim milione konvertibilnih maraka.
Veoma brzo u javnost je krenula i priča o "pucanju" aktuelne koalicije, kako u BNV-u, tako i na nivou lokalnih samouprava u svim sandžačkim opštinama. Oštro protivljenje inicijativi i pravu BNV-a na njeno pokretanje izrazili su i najviši državni predstavnici a podrška je, za sada, došla jedino s albanske strane. Međutim, kao rješenje se nameće rezolucija BNV-a iz 2012. godine koja proklamuje pravo građana na regionalnu autonomiju Sandžaka u okviru Srbije, kao i pravo uspostavljanja prekogranične regije i saradnje sa južnim dijelom Sandžaka u Crnoj Gori. Rezolucija predviđa da područje grada Novog Pazara i opština Tutin, Sjenica, Nova Varoš, Prijepolje i Priboj sačinjavaju jednu administrativnu oblast, odnosno posebnu regionalnu samoupravu
“Usvojili smo zaključak da delegacija održi sastanak s visokim predstavnikom međunarodne zajednice u BiH Valentinom Inzkom i da Organizacioni odbor za obilježavanje uputi inicijativu da Inzko nametne zakon o zabrani negiranja genocida”
