fbpx

Post by STAV

Još 2016. godine Turska je postigla cilj koji su Ujedinjeni narodi postavili davne 1970. godine – da zemlje počnu izdvajati 0,7% bruto nacionalnog dohotka u humanitarne svrhe, počevši od 2013. godine. Međutim, primjenjivo za sve UN (milenijske) ciljeve, na prste jedne ruke mogu se prebrojati zemlje koje su to ispunile

Da su kojim slučajem turski roditelji i njihova djeca tada kazala i pokazala da u školi ne žele izbjeglice, nekoga ko je došao iz rata, da su se smijali kada se prepadnem školskog zvona i podvučem ispod klupe, da su me izdvajali jer nisam bila bogata kao oni, da su me ismijavali jer sam zaboravila da neke namirnice i postoje, da su bježali od mene jer možda imam neku bolest iz rata..., sigurna sam da bi ratne traume koje sam nosila u sebi ostavile na mene mnogo više utjecaja i danas.

Kada se sagleda statistika iz izvještaja Federalne uprave policije, dobije se jasna slika da su kritike kako “policija ništa ne radi” bez osnova. Postotak rasvijetljenosti krivičnih djela, kao i broj podnijetih službenih izvještaja pokazuje napor policije ka povećanju sigurnosti kako u Federaciji, tako i u Kantonu Sarajevo, dok broj povratnika u vršenju krivičnih djela ukazuje da male ili čak nikakve kazne počinioce ohrabruje da nastave vršiti ista djela

Gutovićevog tuzlanskog gostovanja neće biti. Međutim, on bi početkom decembra trebao gostovati i u Sarajevu. Njegova predstava Dogodine, kao i uvek svjetsku premijeru ima zakazanu u okviru festivala “Dani Jurislava Korenića” koji se od 7. do 14. decembra održava u Kamernom teatru 55.

Audio i videogalerija “Sarajevo 1.425 dana” projekt je grupe entuzijasta koji su bili tinejdžeri i djeca u opkoljenom Sarajevu. Njihova želja bila je da činjenice, dokumente, videomaterijale, sjećanja i priče onih koji su preživjeli opsadu podijele sa sugrađanima, turistima i cijelim svijetom. Galerija, smještena u srcu Baščaršije u blizini sebilja, pravo je osvježenje u turističkoj ponudi glavnog grada Bosne i Hercegovine

Strahovita je snaga zaborava! Čim sam saznao za postojanje tunela (ljeta 1993. godine), krenuo sam u sređivanje dozvola da iziđem na slobodne teritorije, dokle mi bude dopušteno, da svojim očima vidim rađanje jedne narodne vojske, da opišem to što vidim, da ta buduća vojska vidi svog “narodnog” pjesnika, s obostranom nadom da će možda od tog susreta i njemu i njima biti ljepše i lakše. Pamtim da smo preko Igmana “putovali” punih sedam dana. – Ali da nije urađena TV reportaža (s Mirzom Huskićem), da nisu urađeni ovi zapisi, sve bi požderala zvijer zaborava. Data u ovim zapisima, živa, neposredna historija pokazuje svoju žilavost i činjenicu da su se mnogi od naših današnjih problema koprcali u povijesnoj bešici već tih dana i godina. Hvala redakciji Stava što je prepoznala gotovo zaboravljenu životnost i živopisnost ovih zapisa. I oni su dio naše historije

Očajnička želja Amerike da prestolonasljednik Mohammad bin Salman politički preživi skandalozni akt bez presedana u savremenoj historiji, za koji je u krajnjoj liniji odgovoran po “komandnoj odgovornosti”, jeste sasvim razumljiva. Kao stožer oko koga je izgrađena cijela američka bliskoistočna politika, on je garant izdaje Palestinaca, garant provodivosti gnječenja Irana sankcijama i, na kraju, garant da “čudne” ideje o demokratiji neće uhvatiti korijena na Arabijskom poluostrvu

Koliko je god važno isticati značaj 25. novembra 1943. godine, ne smijemo izostaviti činjenice da to nije bio početak državnosti Bosne i Hercegovine, kako se u medijima često svjesno ili nesvjesno nastoji prikazati. Skrivene poruke u natpisima “sretan ti rođendan, domovino” pokazuju katkad lošu namjeru, ali najčešće neznanje i nerazumijevanje za koje ne smije biti opravdanja

Često čujemo poruke iz Republike Srpske protiv države Bosne i Hercegovine. Lokalne i entitetske vlasti negiraju državnost Bosne i Hercegovine, kao i značaj 25. novembra. Povratnici u srednje Podrinje, posebno mlađi, kažu da je to realnost koju nije lahko prihvatiti. Smatraju da Srebrenica kao simbol bošnjačkog stradanja ima izuzetan značaj za državu Bosnu i Hercegovinu. Povodom 25. novembra položi se cvijeće i prouči Fatiha u Memorijalnom centru Potočari, preživjele žrtve genocida prisjete se svojih voljenih kojih više nema