fbpx

Potreba da mijenjamo opoziciju nije poziv na bilo koju vrstu diktature, štaviše, riječ je o revolucionarnoj demokratskoj metodi uklanjanja društvenog karijesa. Zdrava opozicija u demokratiji garantira i korektiv vlasti, podrazumijeva se. Budući da su dosadašnji pristupi iscrpljeni, te su se pokazali neučinkovitim, vrijeme je da pređemo na novu tačku dnevnog reda koja podrazumijeva mijenjanje opozicije.

Šta reći? Pored potrebe da se cijeli događaj, u cilju “zajedništva”, nekako minimalizira onom pričom o zlim političarima koji zavađaju narode, najviše zapanjuje Pašovićev pokušaj da razloge za velikosrpski šovinizam učenika pronalazi u ideji nekakvog otuđenja.

Ove se godine navršava 120 godina od prvog izdanja knjige Život i običaji muslimana u Bosni i Hercegovini Antuna Hangija. Riječ je o prvom pokušaju sintetskog prikaza života i kulture Bošnjaka. Vlastita istraživanja života i običaja ovog etnosa i sakupljanja bošnjačke usmene tradicije Hangi je 1900. godine sabrao u knjigu od prvorazrednog etnografskog i kulturno-historijskog značaja za razumijevanje Bošnjaka kao zasebne vjerske i kulturne zajednice na tlu Balkana, njihovog složenog identiteta oblikovanog simbiozom orijentalno islamskih i slavenskih elemenata. Hangijevo djelo, promatrano na dijahronoj ravni historije, predstavlja prvu “studiju” u kojoj se zrcale kolektivni lik Bošnjaka, njihova kultura, tradicija i običaji

Upravo je, po ko zna koji put, ovakav totalitarni mentalitet demonstrirala glavna urednica Oslobođenja Vildana Selimbegović u tekstu Ima li Valter većinu u Sarajevu?. Selimbegović je i ranije nastupala s krajnje radikalnih prokomunističkih pozicija zahtijevajući od sada već bivše vlasti u Kantonu Sarajeva da se, po principu damnatio memoriae, obračuna s već jednom zločinački ubijenim Mustafom Busuladžićem, tj. s pozitivnim sjećanjem na njega koje živi u bošnjačkoj javnosti.

O konkretnim stvarima i imenima neću, ali ću ispričati kako me je fascinirao jedan svjedok koji je od suda tražio dopuštenje da se pozdravi sa mnom, da se na neki način zahvali na svemu što se događalo u vremenu u kojem smo bili na suprotstavljenoj strani. Pozdravili smo se i taj trenutak ima posebnu težinu. Imao sam sličnih susreta jer su me svjedoci čekali na parkingu suda da bi se pozdravili sa mnom, uglavnom svjedoci Tužilaštva. Kada, uvjetno rečeno, oštećena strana, oni koji su prošli tu nazovigolgotu, traži šansu da vas pozdravi, a nije ih bilo malo, onda je to...”

Da li je plan napisan kako bi ga Palestinci odbili (kao što je to promptno učinjeno) ili se pak očekuje / nada / radi na tome da se u četiri godine, koliko se daje vremena Palestincima za razmišljanje, nađe i postavi kooperativan palestinski “lider”? Naprimjer, onaj palestinsko-crnogorsko-srbijanski gangster Mohammad Dahlan? Nema nikakvog objašnjenja niti logike čemu služi taj prilično dug tzv. prijelazni period, ali je sasvim sigurno da će se Izrael potruditi da tokom njega učini život Palestinaca još paklenijim (ako je to uopće moguće)

Zaključke o krivici, gotovo 10 godina nakon zločina, dalo je pretresno vijeće ICTY u predmetu Galić, konstatacijom kako je granata na Pijacu, ''van svake razumne sumnje namjerno ispaljena s teritorije pod kontrolom SRK,'' što je potvrdilo i Žalbeno vijeće ICTY u navedenom predmetu. No, nejasne i nedorečene reakcije zvaničnika Ujedinjenih nacija o odgovornosti “obje strane za zločin”, savršeno su se uklapale u politički i vojni kontekst tog vremena, te su odgovarale trenutnom stanju snaga UNPROFOR-a na terenu. Zahvaljujući „neidentifikovanju“ krivca za zločin na Markalama od strane službenih istraga Ujedinjenih nacija, ponovno je izbjegnuta konkretna akcija, te je, uz prividno povlačenje teškog naoružanja ili njegovo stavljanje pod kontrolu UNPROFOR-a

Krajem augusta 2019. godine gradonačelnik Abdulah Skaka pokrenuo je s predstavnicima Udruženja za zaštitu kulturne baštine “Isa-beg Ishaković” inicijativu da se uvede zvanični datum utemeljenja Sarajeva. Mjesec poslije, 25. septembra, vijećnici Gradskog vijeća Sarajeva na sjednici, na prijedlog gradonačelnika Skake, utvrdili su Nacrt odluke kojom se uvodi 1. februar kao Dan osnivanja Grada Sarajeva.