fbpx

Zašto bi, konačno, država koja ima tri klinička centra plaćala liječenje u Münchenu nekome ko je vlasnik imanja na Vlašiću? Nekome koga se na bosanskohercegovačkim putevima svakodnevno moglo vidjeti za volanom skupocjenih, žednih terenaca iz Wolfsburga i Stuttgarta?

Nakon raspada SSSR-a 1991. godine i krvavog građanskog rata, kršenja ljudskih prava i velika unutrašnja represija ostavili su Tadžikistan na margini demokratskog svijeta. Bivši pripadnik komunističke elite, Emomalí Rahmón uspio je 2016. godine reformirati Ustav i ukloniti ograničenja u broju predsjedničkih mandata.

"Da ne bi nedjelje dosadne bile, dan za spavače tužnoga lika" u ovim predugim danima izolacije i karantina tragamo po arhivima bosanskohercegovačkih medija vraćajući iz naše historije neke od najzanimljivijih tada objavljenih tekstova

Na današnji dan 1818. godine u njemačkom je gradu Trieru rođen Karl Heinrich Marx, njemački filozof, revolucionar, historičar i novinar. Smatra se najuticajnijim socijalističkim misliocem 19. stoljeća i jednom od najuticajnijih ličnosti u historiji čovječanstva. Skoro je polovina stanovništva u svijetu živjela pod režimima koji su tvrdili za sebe da su marksistički, a za života, ovaj revolucionar trpio je ignoriranje mnogih naučnika. Najznačajnija Marksova djela su „Kapital”, u kome predstavlja političku ekonomiju kao nauku, i „Komunistički manifest“ u čijem je pisanju učestvovao i Friedrich Engels, a koji postavlja osnovne ideje koje će imati ogroman uticaj na formiranje i širenje komunističkog pokreta u svijetu. Povodom obljetnice Marxovog rođenja podsjećamo na članak o nepoznatoj strani Marxovog karaktera objavljen u magazinu Stav.

Aktivisti, novinari, ljudi označeni kao nevjernici ili jednostavno obični građani koji su bili u suprotnosti s drakonskim pravilima organizacije na čelu sa Abu Bakr Bagdadijem, svi su oni bili bacani u ovu jamu. Oni koji su ih bacali su još na slobodi. Sirijska mreža za ljudska prava upozorava da se najmanje 8.140 osoba koje je ISIL uhapsio još uvijek vode kao nestali.

Podsjetio je da je firma do sada u BiH investirala više od deset miliona eura. Međutim, važnim smatra i usmjeravanje dobiti u daljnje investicije na prostoru Bosne i Hercegovine koja, kako je rekao, pored kvalifikovane radne snage i strateškog položaja uz samu granicu EU, nudi i niz drugih pogodnosti.

Fondacija "Alija Izetbegović" donirala je sandžačkim opštinama vizire za borbu protiv koornavirusa. Viziri su podijeljeni i ugroženim skupinama u Bosni i Hercegovini te je u skladu s okolnostima pandemije ovo jedna od prvih aktivnosti Fondacije "Alija Izetbegović". "Sa ovim su pokazali da misle na Bošnjake i sve građane Sandžaka", poručuju iz Bošnjačkog nacionalnog vijeća Sandžaka ne skrivajući zadovoljstvo ovom gestom.