fbpx

Taj 26. maj prevratničke 1990. godine ostat će ubilježen kao dan osnivanja SDA, ne samo kao stranke Bošnjaka i njihove javne, jasne i nedvosmislene političke deklaracije u uvjetima vrlo brzog raspada Jugoslavije već kao prve građanske i demokratske stranke koja nije nastala tek pukom transformacijom monopolističkih institucija jednostranačkog režima, kao što su negdje u isto vrijeme nastale Liberalna stranka iz Saveza socijalističke omladine, Demokratska socijalistička stranka iz Socijalističkog saveza radnog naroda ili Stranka demokratskih promjena iz Saveza komunista

Za SDA posebno su se vezali Bošnjaci Sandžaka. Osnivačka skupština SDA Sandžaka održana je 29. jula 1990. godine na gradskom stadionu pred oko 40.000 osoba. Tog je dana u Novom Pazaru bila svečana atmosfera, sa svih strana pristizali su automobili i autobusi izlijepljeni transparentima SDA. Osnivačkoj Skupštini SDA Sandžaka prisustvovalo je gotovo kompletno rukovodstvo SDA BiH: Alija Izetbegović, Adil Zulfikarpašić, Salim Šabić, Muhamed Čengić, Muhamed Filipović, Omer Behmen i dr.

Svega četiri dana uoči ramazanskog bajrama, tačnije 21-og maja 2020.godine, bošnjačku zajednicu u Sjevernoj Americi i posebno Čikagu uznemirio je propagandni naslov srpskog portala Serbian Times sa naslovom: "SRPSKA PRAVDA U GRADU HILARI KLINTON: Katarina svojim školskim zadatkom iz američkih udžbenika izbrisala laži o Srbima kao ubicama i Tesli i Đokoviću kao - ratnim zločincima".

Radeći na formuliranju stavova buduće političke stranke, među ostalima, Alija Izetbegović istovremeno je sarađivao s prof. dr. Atifom Purivatrom, bivšim visokopozicioniranim pripadnikom Državne bezbjednosti i istraživačem djelovanja JMO i dr. Mehmeda Spahe na jednoj strani, i s dr. Halidom Čauševićem, doktorom prava i sinom čuvenog reisul-uleme Džemaludina ef. Čauševića na drugoj. Obojica su bili veoma “tvrdi” pregovarači, iskusni, obrazovani i nadasve jasni u vlastitim stavovima, različitih životnih puteva i opredjeljenja. Za Aliju su obojica bili pripadnici muslimanskog naroda i nosioci njegovih potreba i težnji. Alija mi je govorio da su mu oba bili veoma korisni, iako je kasnije dr. Čaušević bio kritičan u nekim javnim istupima u odnosu na Aliju. Tako je uvijek bilo s Bosnom, “tvrdo i u kost”

Politički pluralizam i parlamentarni demokratski sistem vlasti u Bosni i Hercegovini, koji su obnovljeni 1990. godine, nisu uspjeli spriječiti rat i stradanje tokom Agresije od 1992. do 1995. godine. Realne analize pokazuju da, s obzirom na prethodno stvorene odnose izvanbosanskih političkih faktora i opći historijski kontekst, to nije bilo ni moguće

U kontekstu raspada Jugoslavije i prijetnji koje su se nadvile nad Bosnu i Hercegovinu, posebno Bošnjake, važno je pojasniti proces nastanka Stranke demokratske akcije kao najznačajnijeg fenomena u redefiniranju bošnjačkog političkog bića. Komunistička politička elita u Bosni i Hercegovini teško je prihvatala promjenu koju je nakon pada Berlinskog zida pokrenuo proces nestanka socijalističkih naddržava. No promjena je bila nezaustavljiva

Neki od mojih prijatelja s kojim sam se svakodnevno družio počeli su me izbjegavati, valjda iz nekog straha da ne bi bili uvučeni u politiku, u sve te promjene, jer još nisu vjerovali da je vrijeme za promjene zaista došlo. Neki od onih koji su, pokazat će se uskoro, zauzeli dobre političke pozicije u okviru Stranke, pa i u okviru ovog društva, bili su tada isprepadani, a mene su izbjegavali. Među njima, i neki od mojih najbližih prijatelja, rođaka i kolega