fbpx

“Žalosti me što se u Bosni i Hercegovini Aliji Izetbegoviću nedovoljno priznaje njegov značaj kao intelektualcu i misliocu. Naši ljudi nisu upoznati s njegovim bogatim intelektualnim opusom, a mnogi i dan-danas osporavaju značaj njegove političke uloge tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Mediji nam agresivno nameću osjećaj stida u vezi s našim bošnjačkim identitetom i tradicijom. Porazno je da lik i djelo Alije Izetbegovića ljudi širom svijeta bolje poznaju i više cijene nego što to činimo mi sami”

Zanimljivo je uporediti broj od 350.000 pripadnika HV-a s 3.736,356 Hrvata na popisu iz 1991. godine. Kada bi od 350.000 oduzeli Bošnjake i pripadnike HV-a drugih nacionalnosti, procentualno učešće Hrvata bilo bi niže od procentualnog učešća Bošnjaka, a u odnosu na ukupan broj pripadnika tih naroda na popisu iz 1991. godine. Svrha ovog osvrta nije utvrđivanje statističke preciznosti učešća Bošnjaka u odbrani Hrvatske u odnosu na njihov ukupan broj u toj državi i u odnosu prema drugim narodima u njoj, ali jeste da ukaže na neistinitost hrvatske propagande u smislu da Bošnjake nije zanimala odbrana Hrvatske

Nažalost, jedan dio glasača nije poslušao dobronamjerne savjete pa nam njihova politička nepismenost i naivnost svima danas zajedno dolazi na naplatu i u najgorem mogućem trenutku, i to o pitanjima od najvećeg značaja za bošnjački narod i državu Bosnu i Hercegovinu.

Ali ako vas u Busovači pokušaju uhvatiti nespremnog i upitaju ko je najslavniji košarkaš koji je igrao u Busovači, odgovorite Dennis Rodman. Zaista je Rodman igrao u Busovači. I to 1984. godine, kada je otvorena sportska dvorana u ovom gradu.

Mnogi od turskih državljana pristiglih u Bosnu i Hercegovinu nakon pokušaja državnog udara u Turskoj koriste pasoše koje je Vlada Turske poništila. S takvim nevažećim pasošima dobijaju u našoj zemlji dozvole za boravak upisujući “školovanje” ili se registriraju kao “direktori” fiktivnih firmi. Ovaj olakšavajući sistem dobijanja dozvola za boravak razlog je što je nakon pokušaja državnog udara terorističke organizacije FETÖ 15. jula 2016. godine naglo porastao broj otvaranja turskih firmi u Bosni i Hercegovini

Od kandidature Boriše Falatara za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, preko postizbornog pokušaja da se spriječi stvaranje bilo kakvog probosanskog bloka na višim nivoima vlasti, pa do (uvredljive) retorike upućene na račun Željka Komšića, upadljivo je da postoji više sličnosti nego razlika između HDZ-a i Naše stranke.

Mi više u našem gradu nećemo da trpimo da nam se ulice zovu po inspiratorima zločina nad nama i ličnostima koje predstavljaju simbole genocida. Upravo zbog sistemske relativizacije, mi danas sve češće čujemo parole: “Oj, Pazaru, novi Vukovaru, oj, Sjenice, nova Srebrenice”, a vidimo da je Karađorđevim nedjelima Sjenica bila prva “Srebrenica”. Želimo da promijenimo sve one nazive oko kojih se dijelimo, a prema projektu koji smo predložili, upravo te promijenjene nazive želimo nazvati po pojmovima i ličnostima koje simboliziraju antifašizam

Drakonski medijski zakoni čine slobodu izražavanja pravnim rizikom, a zakon o nevladinim organizacijama osigurava da nevladine organizacije mogu u potpunosti biti pod nadzorom tijela koje se sastoji od sigurnosnih službi. Ti restriktivni zakoni uključuju represiju opozicionih Egipćana, koji se u režimskom diskursu nazivaju “neinhibiranim” građanima.

Novi Stav otkriva detalje sumnjivog poslovanja pripadnika terorističke organizacije FETÖ u Bosni i Hercegovini. Mnogi od turskih državljana pristiglih u Bosnu i Hercegovinu nakon pokušaja državnog udara u Turskoj koriste pasoše koje je Vlada Turske poništila. S takvim nevažećim pasošima dobijaju u našoj zemlji dozvole za boravak upisujući “školovanje” ili se registriraju kao “direktori” fiktivnih firmi. Ovaj olakšavajući sistem dobijanja dozvola za boravak razlog je što je nakon pokušaja državnog udara terorističke organizacije FETÖ 15. jula 2016. godine naglo porastao broj otvaranja turskih firmi u Bosni i Hercegovini.